PAD BASTILJE >Svi zaboravljaju da je najva`niji tehni~ki izum uvijetovan potrebama naroda nakon pada Bastilje bio - giljotina.<(o.a.) >Ne samo da se sloboda mi{ljenja mo`e dozvoliti bez {tete po religiju i mir u dr`avi, ve} se i ne mo`e oduzeti bez opasnosti po mir u dr`avi i samu religiju (ideologiju?)! Teolo{ko-politi~ki traktat Baruch de Spinoza, 1670. Bli`e}i kraju svoj boravak u nepodno{ljivoj sredini ove naopake zemlje, bar na neko vrijeme, odlu~io sam ostaviti dio svojih zapa`anja, kao poklon onima, koje sam medju svima najvi{e volio, cjenio i vjerovao im, koliko se ve} uop}e ljudska bi}a mogu (smiju?) voljeti, cjeniti (i vjerovati im), nakon svega onoga {to su jedna drugima u~inila, ili jo{ ~ine ili }e tek u~initi: Ovdje }e biti naoko uglavnom govora o politici i politikom jer mi ovdje i sada i ne znamo vi{e o drugom i druga~ije pripovijedati - no ovo ipak ne}e imati veze sa politikom: nikome ne}e pasti na pamet da ovo objavi kao novinarski tekst ili politi~ki pamflet; namjerno je tako pisano. Razmi{ljaju}i o tome za{to je ba{ recimo Ivo Andri} dobio nobelovu nagradu - jedini iz ove zemlje - u podru~ju ljudske djelatnosti van znanosti - u tzv. KULTURI, pale su mi na pamet druge dvije premise za jedan zaklju~ak koji mislim da djelim sa nekima koji ovo ~itaju, ali bih `elio da oni budu jo{ sigurniji u to da ba{ oni makar toliko malobrojni i iako jo{ ne znaju 'slute' istinu; prva od dviju premisa je slijede}a: veliki drug Ivo Dru`i} rekao je u svom TV-duelu sa kolegom Ra~anom, kako on vidi politi~ku budu}nost pluralizma u Hrvatskoj uglavnom bipolarno i to s obzirom na pitanje uredjenja federacije, tj. 'narodski' s obzirom na vidjenje polo`aja vlastite nacije; druga od dviju je manje egzaktna, a vi{e osobna - ve}ina mojih 'pravih' prijatelja i dobrih ljudi koje znam pripada upravo ovom 'drugom - nacionalnom - polu' bipolarnosti, a isto tako ve}ina guzica, gnjida i gnoja koji se ovdje oko nas u ovih ~etrdesetak godina nagnojio kune se jugoslavenstvom i Jugoslavijom. Konkretno bi to zna~ilo, budu}i je jasno da }e na prvim slobodnim izborima pobjediti ipak SK u koaliciji recimo sa SSO i sa UJDI /anacionalni pol/, da }e i dalje moralno i karakterno manje kvalitetan dio ljudskog roda ostati na poziciji vlasti /posebno mislim na mladje ljude/, dok }e ovi ostali napadati na prve tupim i mekanim o{tricama iz davno prohujalih doba: kao da se mo`e nauditi ~eli~nom oklopu broncanom sabljom! Zar je mogu}e da oni pobjede nakon svega {to svi znaju da su u~inili? Ne znam da li je lako shvatiti {to `elim re}i pa }u isto poku{ati na jo{ nekoliko na~ina: u svim dru{tvima uvijek je ve}ina stanovnika nesr~ano i prosje~no /prosjek je uvijek tamo gdje i ve}ina i obrnuto/- i nije za promjene i vrlo sporo ih prihva}a, a kada ih jednom prihvati, onda ih prihvati kao VJE^NU ISTINU, i tako ve}ina uvijek bezbri`no `ivi naslonjena na svoju vje~nu istinu ~itavu svoju vje~nost, a izvan svoje vje~nosti ne poznaje, i ne priznaje, niti jednu drugu, jer bi se ina~e suo~ila sa vlastitom smrtno{}u, za {to treba sr~anosti koje nema u ve}ini, i tako je za o~ekivati da }e gomila po inerciji, a ne iz uvjerenja, glasati i za onoga koji ih je do sada ugnjetavao, samo da se ne bi morala suo~iti sa neizvjesno{}u Promjene; a taj pak o kome se radi za{to bi tako olako odjednom prepustio svoje privilegije drugima? Mo`da bi sve bilo lak{e shvatiti u metaforama: kad se ~ovjek penje na planinu on se penje na nju da bi sa nje si{ao; pa za{to se onda uop}e penje? - penje se zato {to je na vrhu planine vrlo ~ist zrak i ~ovjek je zdraviji kada se popne i sidje sa planine; jednom kada se ^ovjek odrodio u stvar pod oznakom '~ovjek', on je, u skladu s tom svojom spoznajom da je on taj po kojemu svijet jeste takav kakvim ga on `eli u~initi, zaklju~io da, ako je na planini zrak tako dobar, na planini treba izgraditi ku}u i tamo `ivjeti {tede}i se tako napornog penjanja na planinu; da bi sagradio ku}u na planini '~ovjek' je trebao pomo} drugih ljudi - ljudi koji bi teglili stvari do vrha planine; ali ti ljudi bi se tada mogli zapitati ne bi li i njima samima bilo dobro i zdravo izgraditi ku}u na vrhu planine? - dakle taj '~ovjek' trebao je druge uvjeriti da mu moraju pomo}i ali da to {to je dobro za njega nije dobro i za njih: on je dakle sebe morao prikazati DRUGA^IJIM od njih, pa je onda pro{irio glas o sebi daje recimo sin sunca ili ve} nekakvu drugu bedasto}u u koju bi ljudska marva odmah povjerovala, jer je njoj vjera va`na koliko i hrana, budu}i jedina od svih zvjeradi ima tu nesre}u da je svijesna sebe /a da joj je pri tom i dalje skrivena svrha toga/, i tako je uglavnom nastala VLAST i po~ela politika; nije pro{lo dugo vremena a svaka planina na planetu dobila je svog 'sina sunca' za kojega se `rtvovalo i u ime kojega se `ivjelo i umiralo; tu i tamo bi se dolje u mulju pojavio netko kojega bi ili ubili ili bi se on popeo na planinu pa zauzeo mjesto dotada{njeg vladara, a zatim su ljudi u jednom momentu odlu~ili da odvoje svoje vjerovanje u ne{to {to ne vide od svijeta stvari koje su im vidljive, tj. shvatili su da medju njima nema razlika koje su takve prirode da bi na temelju njih moglo do}i do zaklju~ka da postoji ne{to {to bi bilo dobro za jednoga, a da ne bi bilo dobro i za drugoga: tada je bog umro, a ljudi su, bar javno, po~eli ~initi ono {to su o~ekivali da i prema njima bude ~injeno - u odnosu na planinu to je zna~ilo: zadr`ati pala~u na vrhu, ali od sada birati ~ovjeka koji }e gore `ivjeti i odrediti koliko }e dugi biti gore, a kada }e morati si}i dolje. U slu~ajevima nekih planina to je konzekventno i dobro izvedeno i traje i do dana{njih dana, a u slu~ajevima nekih drugih izvedba je traljava - onaj gore se toliko osilio i nije nikako htio dolje i platio je druge da ubijaju na prilazima planini i tako sve dok se razjarena ve}ina, onaj prosjek, uslijed nepodno{ljivosti i bijede nije stao penjati uz planinu usprkos mecima i u krvi onoga gore okupao njegovu pala~u; ali nije puk gore ni{ta time promjenio - oni koji su vikali i vikom ga gore doveli stali su tada obe}avati i obe}anjima ga dolje vratili, a sami su se u pala~u uselili i ne zaboraviv{i nesnosno blato do koljena iz kojega su ustali odlu~ili su ~vrsto nikada se vi{e dolje spustiti. I danas kada se sami po~inju bojati sudbine kojom su oni sna{li svoje prethodnike, oni silaze sa planine sami i idu od ~ovjeka do ~ovjeka i kaju se zbog svojih gre{aka i nude ljudima da s njima podjele planinu, da ~ak sidju s planine i prepuste je nekom drugom... ...ali prethodno poru{iv{i sve mostove izmedju sela u dolini /gdje potoci koji na planini izviru ve} su rijeke preko kojih nema prelaza/ tako da jedini put od sela do sela ide preko vrha planine; i tako da, kao {to se obi~no de{ava uslijed manjka informacija o stvarima, u jednom selu stvaraju baba-roge od stanovnika drugih sela; tako da, kada bi stanovnici jednog sela krenuli preko planine, a jer glasina se {iri br`e od vjetra i medju istovremeno slijepima i gluhonijemima /medju njima, dapa~e, naro~ito brzo/, krenuli bi i stanovnici svih ostalih sela, ali ne da zajedni~kim snagama slome pla~enike-~uvare pala~e, ili da se sretnu bar na vrhu planine, kada ve} ne mogu drugdje, ve} da se medjusobno pobiju - a pla~enici bi ih samo razdvajali, tako bi ljudi iz pala~e mogli i dalje mirno vladati koriste}i se onim starinskim pravilom /divide et impera/. Ili mo`da re~eno druga~ije: jer NIKADA ovdje nije bilo ni pod 'jarmom' toliko mr`nje jednog sela prema drugome kao sada, a toliko vjere u svoje 'lakeje' u jedinstvenoj /iako se ona tako dolje ne vidi kroz maglu/ pala~i na planini; kao ona ideja u onoj drevnoj bitci /Neretva/ da se most sru{i, onaj pravi most, a da se izgradi neki mali, pontonski, priru~ni od pru}a, koji }e poslu`iti samo jednom, koji }emo mo}i samo MI pre}i, tako i ovo sada: oni pravi mostovi oni bijeli od kamena ~vrsti i vje~ni one }uprije preko Drine kao kod gorespomenutoga nobelovca - njih su poru{ili dinamitom ti koji su ve} na to navikli /da ru{e/ i onda su izgradili SVOJE od nestalnog drveta i sada ih je nagrizlo vrijeme i preko njih se vi{e ne mo`e pro}i; a i do sada se preko njih nerado prelazilo - bili su od po~etka nesigurni i polutruli; a sada kada ih vi{e nema ONI se ne mogu dogovoriti da li da ih izgrade takve ponovno i opet da ih pojede neminovnost ili da tamo na ru{evinama od kamena podignu one prave - a to ne znaju jer nikada i nigdje od nikoga to nisu niti mogli nau~iti, no medjutim ni za `ivu glavu ne `ele to priznati i povu}i se pred drugima koji bi to mogli; i onda napokon SADA to vi{e ne mo`e nitko jer oni kojima je to znanje dato sada vi{e ne `ele jer ili odlaze i napu{taju ne samo svoja sela nego i okru`je cijele te planine ili uslijed predrasuda koje se s vremenom stvaraju o liku koji je sakriven kao {to su sada stanovnici sela jedni drugima u stvari sakriveni osim preko tuma~enja ljudi iz pala~e na planini a ta su pak onakva kakva su tima potrebna da bi se do u vje~nost na planini zadr`ali, oni sami postaju protivnici gradnje mostova uop}e. Ukratko - ja pripadam prvoj grupi - ovih koji napu{taju; jer i tako nema smisla; ako se {to i uspije bit }e to po volji NJIH, a ne NAS, jer kada smo MI htjeli to {to danas ONI ho}e onda je to bila 'kontrarevolucija' i vodilo je u propast NAS, pa me stoga niti danas ONI ne mogu uvjeriti da se to i danas ne bi tako tretiralo kada bi to bilo i dalje samo NA[A a ne i NJIHOVA stvar. A najkolosalnije je {to nitko ili gotovo nitko jo{ ne shva}a poantu: da nije ZADR@AVANJE na planini to koje ljude oboga}uje ve} samo PENJANJE, tj. - napor, tj. upravo ono {to se `eli silno izbje}i. A za{to je to danas i njihova stvar? - za{to nego zbog toga da se ne bi silazilo sa planine kada bi se napokon moralo. Zato oni koji ovo ~itaju imaju izvjesne moralne obaveze prema povijesti /ne klasnoj, ne nacionalnoj - ve} op}eljudskoj/, koje se o~ituju u slijede}em: I. SVAKAKO DA: 1. Stvoriti {to vi{e koalicijskih oblika. 2. Osnivati fondove, trustove i dioni~arska dru{tva, {to bi moglo i trebalo biti i medjunarodnog karaktera, za financiranje projekata, odnosno autonomnih organizacija. 3. Osnivati Savjete ili Institute stru~njaka u podru~jima pojedinih projekata. 4. Projekete shvatiti isklju~ivo kao koknkretne aktivnosti SA rezultatima. 5. Ozbiljno shvatiti same sebe (ne mora se ba{ po~eti nositi kravata kao {to je to Vinko u~inio, ali se mora imati telefax, itsl., kao {to je Vinko shvatio). II. NIKAKO NE: 1. Stvarati koalicione forme sa onima koji jesu ili za koje se misli da jesu upropastili ovu zemlju (npr. SKJ). 2. Svoju organizaciju uklju~ivati u formalne oblike date u postoje}em politi~ko-organizacionom sistemu struktura navedenih u prvoj to~ci (npr. SSRN, SSO). 3. Ulaziti u programatske saveze sa onima koji kao poglavito polazi{te svojih temeljnih opredjeljenja isti~u bilo 'suverenitet naroda', bilo 'suverenitet nacionalne dr`ave'. 4. Ulaziti u programatske saveze sa onima koji svoja temeljna na~ela grade u istoj paradigmi u kojoj su teorijski osmi{ljeni i navedeni u prvoj to~ci. 5. Formirati operativne saveze sa svima, bez obzira na orijentaciju, koji imaju nejasne, ne~iste i nepotpune ideje i sisteme mi{ljenja. III. MODEL 'GK SSOH': > Ovo je prijedlog modela organiziranja; dakle ne program, ne statut ve} struktura mogu}e budu}e komunikacije izmedju tzv. predsjedni{tva i njegovog okru`enja.< Do`ivljavam model organizacije kakvu bih ja `elio napraviti, ne kao pala~u na vrhu planine ispred ~ijih ~eli~nih kapija }e stajati mno{tvo ~uvara-pla}enika, ve} kao skroman, ali topao i ugodan planinarski dom u kojem se mo`e preno}iti, popiti kuhano vino, pojesti grah, sa mnogo vrata i prozora, dakle sa mnogo svjetla, izgradjen od drveta, od te{ke i solidne hrastovine; u tako modeliranoj organizaciji o~ito opstaju dva problema koja moraju biti rje{ena: dom stalno treba zagrijavati i provjetravati, a pri tom paziti da ne bude propuh /budu}i ima mnogo vrata i prozora/; zato u domu stalno mora biti netko tko pazi na pe} i netko tko pazi na vrata i prozore; svi drugi mogu biti gosti, posjetioci i prolaznici. Probat }u sada biti manje metafori~an: # 1. MODEL Gradska konferencija formirana je teritorijalno od delegata op}inskih konferencija, pa onda od delegata Sveu~ili{ne, i na koncu od delegata tzv. kolektivnih ~lanova: dakle ve} na po~etku - gre{ka: jedno tijelo koje bi trebalo funkcionirati za sve svoje ~lanove pod istim uvijetima - ne mo`e jer su jedni tamo po teritorijalnom, a drugi po nekom drugom strukturalnom principu, {to neposredno omogu}uje i dupliranje pojedinih glasova. U uvijetima kada je predsjedni{tvo GK SSOH zapravo transgeneracijska politi~ka stranka koja pi{e alternativni Ustav, {to onda radi takva konferencija? Predla`em tri varijante rje{enja: * A. Op}inske konferencije/predsjedni{tva/ su podru`nice/teritorijalne/ gradske konferencije/predsjedni{tva/, koja je transgeneracijska politi~ka stranka; kolektivni ~lanovi, glasila i tzv. transmisije postaju autonomne organizacije ~iji je osniva~ pgkssoh; gradsku konferenciju sa~injavaju voditelji projektnih timova, autonomnih organizacija i teritorijalnih podru`nica; teritorijalne podru`nice odgovaraju gradskoj konferenciji i njihova vodstva biraju se posredstvom iste, tj. ne postoje op}inske konferencije, odnosno ne postoji NJIHOVO ~lanstvo, jer bi ono nu`no moralo biti formirano i na radnim mjestima, {to je na~elno u suprotnosti sa idejom da vi{e ne bude tako forsiranog politi~kog organiziranja. (trodomnost gk!?) * B. Op}inske konferencije/predsjedni{tva imaju status autonomnih organizacija, dakle nisu podru`nice; da bi ta varijanta opstala moralo bi se ili na~elno dozvoliti postojanje dvije ili vi{e strana~ke organizacije pravne nasljednice (dakle i financijske) gk ssoh, ili organizirati gk ssoh po Dejanovom principu - naime ~isto sumnjam da bi se u tom slu~aju mogao osigurati i minimum strana~kog jedinstva. * C. Op}inske konferencije se ukidaju. Pod pretpostavkom "misli globalno - djeluj lokalno" dopu{ta se da se ljudi organiziraju u najmanjim teritorijalnim cjelinama i oforme svoje strana~ke inicijative, zatim se organizira skup{tina takvih inicijativa, pri ~emu je pgkssoh samo neutralni posrednik, a zatim se izlu~uje strana~ki program sa najvi{e podr{ke (ovo je opet blisko Dejanovom programu i mom programu za organiziranje studenata; to je teorijski najbolji model, ali je izuzetno prakti~no rizi~an, ne zato {to bi mogao pobjediti neki strana~ki program koji bi bio sadr`ajno neprihvatljiv, jer to ~isto sumnjam da bi se moglo desiti, ve} zato {to bi u toku tog projekta - a on bi otprilike trajao kao 'drugo stanje' najmanje 9 mjeseci - ba{ kao za 'drugog stanja' sama stranka bila inaktivna - jer bi se morala baviti sama sobom, te vrlo ranjiva, {to u uvijetima konkurencije mo`e biti pogubno). Jasno je dakle da navijam za (A) varijantu. @elio bih jo{ pojasniti neke termine koje tu upotrebljavam: # 2. MANDAT---to zna~i da izabrani kandidat i njegova ekipa imaju pravo u odredjenom vremenskom roku u~initi SVE da bi ispunili svoje programske obaveze, a {to se ne kosi sa Ustavom, Statutom organizacije i ukoliko ih konferencija ne opozove; # 3. PROJEKT Projekt je konkretna djelatnost neke stranke. Projekt se sastoji od Ideje, Razrade, Provedbe i Rezultata. Projekt postoji kroz postojanje projektnog tima, fonda za financiranje projekta, stru~nog savjeta projekta i prezentacije rezultata. Projektni tim se sastoji od predlaga~a i nosioca projekta, zatim koordinatora i voditelja projekta /koji ne moraju nu`no uvijek biti iste osobe/, te profesionalca zadu`enog za administriranje projekta (u slu~aju u`ih projekata, odredjeni administrativac mo`e biti za dva i vi{e projekata, kao {to u slu~aju '{irih' projekata mo`e biti anga`irano njih nekoliko na jednom). Projektni timovi su osnov legitimiteta stranke pravne nasljednice pgkssoh; stoga i formalno, njihovi voditelji sa~injavaju konferenciju. Proceduralno: javna djelatnost: obznanjivanja takvog na~ina rada gkssoh; formalno strp za DO prima prijedloge /mogu}a upotreba formulara radi lak{e obrade/; o prijedlozima glasa pgkssoh - bilo da se radi o prijedlozima ~lanova pgkssoh ili ljudi izvana, tako da projekti pgkssoh nisu prioritetni a priori, osim ukoliko se radi o programskim projektima za koje postoji unaprijed formirani projektni tim - dovoljna je jedna sjednica pgkssoh; odbacuju se oni prijedlozi koji nemaju zadovoljen barem jedan od slijede}ih uvijeta: $ 01. nemaju nikakve neposredne konkretno operativne vrijednosti (teorijsko-istra`iva~ki projekti, npr.) $ 02. u sukobu su sa nekim bitnim temeljnim opredjeljenjima programa pgkssoh; $ 03. nemaju razradjen plan samofinanciranja; $ 04. nemaju razradjen plan stru~ne podr{ke (ukoliko je ista zami{ljena); Nakon prihva}anja prijedloga, strp za DO, uvijek strpljiva Vesna Ter{eli~, poma`e predlaga~ima u formiranju tima; dalje tim radi samostalno, a rezultati se pohranjuju u banci podataka pgkssoh. Mogu}e su slijede}e varijante: 1A) tim je sastavljen od pgkssoh; 1B) tim je sastavljen od drugih ~lanova; 2A) projekt ima vlastiti fond za financiranje; 2B) projekt se financira iz ve} postoje}eg fonda pri pgkssoh; 3A) projekt ima svoju banku podataka; 3B) projekt koristi isklju~ivo postoje}u pgkssoh banku podataka; 4A) projekt ima svoj stru~ni savjet; 4B) projekt koristi stru~njake pgkssoh; 5A) projekt ima organiziranu prezentaciju; 5B) projekt koristi marketing pgkssoh all'C') A+B # 4. FOND Fond (od toga razli~ito, ali pripadaju}e kategoriji tijela za financiranje projekata: trustovi i dioni~arska dru{tva) bi se uspostavio od sponzora djelatnosti pgkssoh uop}e i posebni fondovi sredstava sponzora namjenski za pojedine projekte ili zajedni~ki pojedinim grupama projekata. Fondu pripadaju sredstva fonda, koja su u obrtu putem provedbe projekta, ugovori izmedju osniva~a /sponzori/, korisnici /voditelji timova/ i jamaca /pgkssoh - sekretar/ fonda, tajnik fonda, neposredno odgovoran za stanje fonda osniva~ima, jamcima i korisnicima. Trustovsko povezivanje bi predvidjalo dublje financijsko povezivanje od prostog pozajmljiva~kog ili sponzorskog; tu bi se npr. mogle uklju~iti organizacije neposredno zainteresirane za neki projekt pgkssoh ili sa nekim vlastitim projektom koji bi `eljeli provesti pod imenom pgkssoh, gdje bi one odredjeni dio kapitala (ne samo slobodnih sredstava) stavile na raspolaganje pgkssoh. Dioni~arska dru{tva pak zna~e da bi pojedini projektni timovi postali poduze}a ~iji bi menagment vodila pgkssoh, ili bi bila ve}inski dioni~ar. Jako je bitno uvidjeti mogu}nost dobivanja medjunarodne podr{ke za pojedine projekte, te misliti i o osnivanju takvih fondova u kojima bi mogli u~estvovati i medjunarodni ulaga~i. "Financijske koalicije" ne samo uz pomo} inozemnih poduze}a i ne samo uz pomo} 'na{ih' inozemaca /kao kod HDZ/, ve} stvarno uz pomo} nekih inozemnih ve} postoje}ih fondova i trustova /Zeleni, Radikali, Anarhisti, Greenpeace.../. # 5. SAVJET/INSTITUT Pojedini projekti zahtjevat }e pozama{niju stru~nu pomo} koju ne}e trebati imati stalno prisutnu u toku provedbe, ve} samo povremeno: u tom slu~aju mogu se anga`irati ve} postoje}i Instituti ili stru~njaci koji povremeno bivaju anga`irani od pgkssoh, ili se mogu formirati Savjeti projekta; odluku o tome donosi projektni tim uz pomo} strpa za DO i zainteresiranih ~lanova pgkssoh. # 6. KOALICIJA Model za koji se ovdje zala`em je NETWORK /mre`a/ autonomnih organizacija, projektnih timova i koalicijskih partnera; u toj {umi uzalud je tra`iti drvo koje bi predstavljalo pgkssoh - pgkssoh, naime, nije zami{ljeno kao drvo, ve} kao TLO na kojem {uma raste. Ipak, druga~iji je odnos prema projektnom timu, pa i prema autonomnoj organizaciji, ~iji osniva~ je pgkssoh, nego prema koalicijskom partneru, jer on je drvo koje ne pripada samo OVOJ, nego i nekoj DRUGOJ {umi. Treba dakle >I) SVAKAKO DA< & >II) NIKAKO NE< primijeniti kao temeljno sadr`ajno na~elo u formiranju neke koalicije. Model predvidja pretpostavku da su koalicioni partneri unaprijed prihvatili ista 'pravila igre', tj. skup formalnih na~ela jednak za sve koji se `ele baviti politikom, te da se iz prethodnoga sla`u sa nama u 5 "NIKAKO NE" postavki, te temeljnom ljudskom-nenasilnom opredjeljenju. Povremene PROJEKTNE KOALICIJE (dakle koalicije koje pgkssoh sklapa sa drugim strankama radi rada na pojedinim zajedni~kim projektima ili da se ne bi pojedini nezajedni~ki projekti preklapali ili kroz koalicioniranje nekog projektnog tima utemeljenog putem pgkssoh i nekog drugog projektnog tima utemeljenog putem neke druge stranke) su u tom slu~aju mogu}e i sa onim grupama koje ne odgovaraju pgkssoh u poglavlju sadr`ajnog slaganja; IZBORNE KOALICIJE s takvim grupama, naravno nisu mogu}e - budu}i podrazumijevaju zajedni~ku platformu. One stranke koje ne prihva}aju na{a temeljna opredjeljenja, tretirat }emo kao cijenjene i legitimne politi~ke protivnike. To (cijenjeni i legitimni) se naravno ne odnosi na one grupe koje odbijaju nenasilno polazi{te i tzv. pravila igre. Ta odredba naravno vrijedi samo ukoliko svi politi~ki zainteresirani pojedinci pod jednakim uvijetima dobiju mogu}nost u vremenu koje neposredno dolazi baviti se politi~kim idejama, organiziranjem i djelovanjem. # 7. TEMELJNO NA^ELO MODELA Koje je temeljno na~elo planinarskog doma? OP]I HOSPITALITET< Toplina i povjerenje prema svima. Medjuljudskim odnosima treba nadomjestiti interstrukturalne i interfunkcionalne odnose; odnositi se prema ljudima ljudski, dakle sa toplinom i 'a priori' povjerenjem - rezultirat }e i povratim takvog odnosa /positive feedback/. Dvije su nu`ne posljedice: $ 01. okolinu treba u~initi ugodnom za rad i djelovanje, tehni~ki i organizaciono; da bi se moglo raditi danas nu`no treba imati telefax, fotokopirni stroj, PC-XT (barem), itd.; da bi se moglo raditi danas nu`no treba napustiti 'etiketu' i protokolarne za~koljice, zatomiti svoju ta{tinu i hijerarhijom dignut nos spustiti prema zemlji da bi se vidjelo {to se dogadja, da ne bi poslije bilo prohujalih s vihorom. $ 02. moraju se izbrisati sve predrasude prema onima koji su na bilo koji na~in od, sad ve} biv{eg, re`ima bili progonjeni zbog svojih poku{aja politi~kog djelovanja, bez obzira na njihova polazi{ta, te ih treba tretirati pod istim uvijetima kao i ostale koalicione partnere, a njihove prijedloge treba razmatrati i eventualno usvajati ne obaziru}i se na politi~ki balast vezan uz primjenu njihovog imena. # 8. AUTONOMNE ORGANIZACIJE * A. Autonomne Organizacije /dalje: AO/ vidim kao razradu temeljnog modela organiziranja stranke pravne nasljednice gkssoh, tj. kao razvojni cilj projektnog organiziranja. * B. Za potrebe pojedinog projekta projektni tim mo`e samostalno oformiti AO. * C. AO su NEZAVISNE u svom djelovanju od pgkssoh. * D. AO moraju imati vlastite fondove financiranja, vlastiti stru~ni savjet i vlastitu administraciju (u suprotnom se ne mogu oformiti, a i ne bi ih imalo smisla formirati jer nikako ne bi mogle biti nezavisne). * E. AO su nezavisne kako prema svom osniva~u tako i prema drugima. * F. U momentu formiranja AO posebnim ugovorom se uredjuju eventualni uvijeti i obaveze koje projektni tim - osniva~ postavlja (ili sebe obavezuje) u odnosu na osnovanu AO; privilegije koje tim putem osniva~ ostvaruje su javne, a ujedno i jedine; isto tako na te posebne ugovore ima pravo jedino osniva~ i eventualni koalicijski partneri koji su sudjelovali (bilo financijski ili stru~no) na formiranju te AO. * G. U skladu sa prethodnim kadrovsko strukturiranje unutar AO ni u kom slu~aju ne mo`e biti odraz vanjskih politi~kih faktora, bilo da se radi o osniva~u ili o nekom drugom; vode}i ljudi AO biraju se iz redova najboljih u podru~ju u kojem je djelovanje te AO, na taj na}in da ih neposredno biraju i da oni neposredno odgovaraju ljudi/ma unutar te AO. * H. PGKSSOH je prema su{tini modela i samo jedan projektni tim; projekt pgkssoh je politi~ki program, a pgkssoh zadovoljava sve uvijete da bude AO; od prethodne politi~ke strukture pgkssoh nasljedjuje i 'entitete' ~iji je nominalni osniva~ pgkssoh; budu}i da i ti entiteti zadovoljavaju uvijete potrebne da bi bili AO, sada{nja pgkssoh ih kao takve formira i u daljem `ivotu tretira; radi se konkretno o skssoh, SL, OTV, 101, itd. * I. Kolektivni ~lanovi gkssoh koji zadovoljavaju potrebne uvijete za AO, postaju AO, a ako ne - onda se smatra da su projektni timovi; ukoliko niti jedan od 4 uvijeta potrebna za priznavanje projekta nije zadovoljen, entitet se ukida, a njegova eventualna imovina pripisuje temeljnom fondu pgkssoh. Isto vrijedi u rje{avanju statusa okssoh u varijanti "B"/1./. U svakom slu~aju treba ostaviti slobodu kolektivnim ~lanovima i pokssoh, u takvom posebnom slu~aju, i da odlu~e da istupe iz gkssoh, te formiraju, na vlastitu odgovornost, samostalnu organizaciju ili stranku. Treba imati na umu da u svakom slu~aju nestaje termin kolektivnog ~lana, a ne i djelatnost i kadrovi; ovo potonje samo u slu~aju da postoje argumenti za to. Kolektivni ~lan je i tako samo jedna od jezi~nih mrtvouzica nekonzistentnog socijalisti~kog kategorijalnog aparata. U razlici izmedju statusa PROJEKTNI TIM i AUTONOMNA ORGANIZACIJA, uvijek treba vidjeti da je prvo - interesni oblik, a drugo i interesni i operativno-administrativni oblik organiziranja. * J. Neposredno po po~etku djelovanja pgkssoh u skladu sa prethodno iznesenim samo formira i svoje projektne timove i AO; dobar konkretan primjer je slijede}i: pgkssoh formira AO pod nazivom ZA /Zelena Akcija/, koja onda ima svoju administraciju, stru~njake i fond za financiranje akcija, a ~ija je ugovorna obaveza provodjenje programskog projekta pgkssoh "Zeleni Telefon", za koju svrhu AO ZA formira projektni tim Zeleni Telefon; oni koji ~itaju neka si odmah u glavi poku{aju stvoriti sve mogu}e kombinacije pru`ene ovim modelom organiziranja u pogledu financiranja, udru`ivanja, itd. Va`na posljedica je i to {to bi grad Zagreb napokon dobio autonomnu politi~ku ekolo{ku akciju. Drugi mogu}i primjer: skssoh se ukida i na pravno mjesto skssoh dolazi Skup{tina Saveza Studenata Sveu~ili{ta u Zagrebu; formalno hijerarhijski ona je i dalje dio gkssoh, a to vi{e nikako uistinu nije; pgkssoh to dakle rje{ava parafiranjem i tako ve} postoje}e AO: zbog financiranja 101 i OTV sredstvima iz fondova AO 'Studentski Centar', koja po ingerencijama pripada krugu AO (kao i npr SL) formiranih i zbog raznorodne prirode pravnih nasljednika gk i sk ssoh ({to je opisano u ranije prezentiranim op}im na~elima organiziranja studenata), neposredno odgovornih poslovanjem Skup{tini Saveza Studenata (dakle: na taj na}in ugovorom obavezanim od osniva~a), neophodno je specificirati javnim ugovorom nasljednika/stranke pgkssoh i Skup{tine kao autonomnih organizacija, kolika je recimo sredstva Savez Studenata iz fondova Studentskog Centra spreman bezuvijetno davati za financiranje 101 i OTV-a, {to je recimo ugovorna privilegija stranci (pgkssoh), koje se NE TREBA NI BOJATI NI SRAMITI, koja je npr. organizirala kampanju da se poslovanje Studentskog Centra stavi pod kontrolu Skup{tine Saveza Studenata. * K. Va`na kadrovska napomena: urednici i predsjednici ne mogu vi{e padati sa neba, kao do sada (suradnicima se jednostavno obznani da imaju novog urednika, a to je obi~no ~ovjek kojeg prvi put vide i prvi put ~uju za njega), mimo odluke samih ljudi koji se nalaze u odredjenoj autonomnoj organizaciji. Konkretno: odgovorne urednike glasila koja su autonomne organizacije ~iji je osniva~ pgkssoh biraju ubudu}e redakcijski kolegiji tih glasila, a pgkssoh, kao i drugi dru{tveni subjekti, ima pravo predlo`iti i osporiti bilo kojeg kandidata u skladu sa uvijetima predvidjenim za obavljanje tog posla; koordinatora Zelene Akcije bira tim Zelene Akcije; predsjednika organizacije studenata biraju (kao {to sam ve} opisao) neposredno javnim izborima studenti zagreba~kog sveu~ili{ta i drugih sveu~ili{ta u Zagrebu. IV. NOVI USTAV > Jedan od osnovnih projekata pgkssoh je rad na novom Ustavu < Smje{no je uop}e i govoriti o demokraciji dok se na kongresu SKH mogu ~uti i izjave kao:"Dobro je da smo dozvolili skup na Trgu Republike...". NIJE DOBRO to {to su to ONI dozvolili, jer to zna~i da bi u suprotnom milicija rastjerala skup, {to se kosi sa zalaganjem za pravnu dr`avu u kojoj SVATKO ima pravo na nenasilno javno organiziranje i tim putem i na}inom prezentaciju vlastitih politi~kih ideja. NIJE NIKAKO DOBRO da to o NJIMA, o BILO KOME POSEBNO ovisi i da oni ili bilo tko posebno monopolno uop}e o tome odlu~uju. Uvijek, naime, bez nekih posebnih razloga, mogu odlu~iti i suprotno. Demokracija NE SMIJE biti akt MILOSTI Saveza Komunista prema 'svom' gradjanstvu (ili - narodu), nego TEMELJNO USTAVNO OPREDJELJENJE koje MORA obavezivati I Savez Komunista JEDNAKO i POD ISTIM UVIJETIMA kao i BILO KOJU drugu novoosnovanu (ili staroosnovanu) politi~ku organizaciju. Nacrt osnovnih obaveza Ustavnog prijedloga: # A. LEGALIZIRATI /proglasiti zakonitim/ * 1. Vi{estrana~ki sistem (pravo na politi~ko organiziranje, udru`ivanje, formiranje DPO, itd.) * 2. Sistem vi{e vlasni{tava; * 3. doslovce: Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Dr`ava ili neki sli~an drugi dokument - npr. Povelja o Ljudskim pravima OUN; unijeti u Ustav kao temeljno opredjeljenje (sloboda pojedinca); * 4. Pravo gradjana federalnih jedinica na opredjeljenje kakav oblik medjusobne zajednice `ele; * 5. Pravila politi~ke igre, koja vrijede za sve jednako; depolitizacija tzv. radne sfere (uklju~uju}i i JNA); * 6. Privatnost pojedinca (nepovredivost)/ u skladu sa Prvim temeljnim na~elom; nitko nije kriv dok mu se ne doka`e i te cake, i ne mo`e se privoditi bez suda i kinjiti ljude raznim diskrecionim ocjenama, itsl. * 7. Jedinstvene savezne institucje: vojska, `eljeznica, ceste, itd. (opaskica: ja ne smatram da vojsku treba prvo razbiti po nacionalnim feudima, pa onda takve vojske jednu po jednu gu{iti dok se sve samoneukinu; mislim da }e vojna organizacija mnogo br`e samu sebe pojesti i ugu{iti {to je ve}a; osim toga oficiri crpu snagu iz gnjeva prema Mladini, kad ve} nema rata) * 8. Sistem uvijek boljih ideja (sve ideologije su ravnopravne; niti jednoj ideologiji se ne priznaje povijesna uloga i permanentno vodstvo; o svim ideologijama vode se neprestano diskusije) * 9. Na~elo antiprohibicionizma ({to nije zabranjeno izri~ito - to jest dozvoljeno!; oko nekih stvari, medjutim, koje nisu izrijekom zabranjene, pa su dakle i dozvoljene, treba jo{ posebno inzistirati da se NAGLASI da nisu zabranjene - ako ih se ve} ne mo`e jo{ potpuno legalizirati - jer se ina~e s njima postupa kao sa taboo-om: za njih se podrazumijeva da su, iako ne izrijekom, a ono ipak, kao stvar dobrog pona{anja, zabranjene)/vidi i "C">dekriminalizacija/. * 10. Ekolo{ka svijest kao Drugo temeljno opredjeljenje Ustava. # B. DELEGALIZIRATI /proglasiti protuzakonitim/ * 1. Vode}u, avangardnu i povijesnu ulogu SKJ; * 2. Dru{tveno vlasni{tvo (posljedica: ukidanje SIZova); * 3. ^itave glave dana{njeg Ustava kojima se kriminalizira ~ovjekova nenasilna aktivnost iz politi~kih razloga; kao Tre}e i posljednje temeljno opredjeljenje Ustava uvesti - nenasilje (to je jedino ograni~avaju}e opredjeljenje); * 4. Saveznu arbitra`u (u svim ostalim podru~jima koja nisu regulirana jedinstvenim saveznim institucijama, odnosi se rje{avaju direktno izmedju sudionika) * 5. 'Partijsku dr`avu' (tj. primijeniti 1. odredbu i na bilo koju drugu politi~ku stranku); * 6. 'Kontrolu' dru{tva nad pojedincem (u skladu sa A-3 i A-6, te B-3);/ukinuti npr. Komitete i referente za ONO i DSZ/; * 7. Natezanja oko ingerencija federalnih jedinica i savezne razine (u skladu sa A-7 i B-4) * 8. 'Vode}u ideologiju' marksizma; (sam marksizam, {to je va`no uo~iti, ne stavlja se izvan zakona, nego se u skladu sa pozitivnim parom ovog na~ela /A-8/ "vode}a ideologija" stavlja van zakona); * 9. a priori etiketiranje (u skladu sa B-6 i A-9); * 10. 'ofrlje' odnos prema onima ~ije djelovanje dovodi u pitanje ~itav opstanak planetarnog `ivota; # C. DEKRIMINALIZIRATI /proglasiti ne protuzakonitim/ (pgkssoh se zala`e za javnu raspravu i javnu ocijenu navedenog) ** 1. prostitucija 6. poba~aj /ukoliko ga Lang ** 2. lake droge ponovo obezakoni/ ** 3. homoseksualnost 7. eutanazija ** 4. 'total resisters' 8. medicinsko-eti~ki probl. ** 5. nacionalizam $ ad 1/2/3/6/7/8 To su tradicionalne teme i projekti kampanjskog okupljanja alternativnih lijevih stranaka u zemljama razvijene gradjanske demokracije, a kako ocjenjunjem pgkssoh kao takvu, smatram to i podu~jima i od njenog interesa. $ ad 4 Total resistersi su oni koji uslijed svojih moralnih, religijskih, filozofskih, eti~kih ili politi~kih razloga, ne samo da odbijaju kontakt sa oru`jem - {to pripada temeljnim ljudskim pravima, navedenim u A-3/B-3, i zalaganje za {to (mislim na oblike civilne slu`be) pripada redovnoj aktivnosti pgkssoh i za to zadu`enog projektnog tima - i ne samo da odbijaju bilo kakvu pomisao da bi slu`ili u uniformi i u kasarni /to su total objectori, ~ije se moralno na~elo ne sla`e ne samo sa aktivnim u~estvovanjem u ubijanju, nego i sa kuhanjem ru~ka u organizaciji ~ija je svrha ubijanje/, nego odbijaju i odazivanje u tzv. Civilnu slu`bu, smatraju}i je, i pored njenog civilnog karaktera, a mo`da i s pravom, tek ustupkom da bi se sistem baziran na primjeni sile ipak odr`ao. $ ad 5 Niti u jednoj 'normalnoj' zemlji ovo se ne bi moglo, naravno, napisati. No jugoslavija je specifi~na: dok su u Velikoj Britaniji punkeri siti engleskog rojalisti~kog nacionalizma urlikali 'God save the queen, and her fasist regime...', Ljubljanski i Zagreba~ki punxi i hardcoreovci koriste svoju nacionalnu ikonografiju + naci-ikonografiju (potonju su i u Londonu koristili), budu}i je ovdje kori{tenje nacionalne ikonografije anatemizirano ({to je naravno sub specie aeternum - smje{no), pa onda u skladu sa paradoksom punk-logike (sve {to je zabranjeno i prokleto, to je nama dobro i drago) nacionalizam u Jugoslaviji postaje subkulturni trend medju omladinom, specijalno krajem osamdesetih, sa tendencijom da se, u kombinaciji, sa subkulturom nogometnih navija~a konstituira u kontrakulturu. V. NAJOSJETLJIVIJE JUGOSLAVENSKO PITANJE: NACIJA Iz osvete ({to su tako Lenjin i {kvadra nazivali Kropotkina i Bakunjina, ~iji /anarhisti~ki/ koncept, bi se i ekonomski i ~isto ljudski, kako danas izgleda, kudikamo bolje razvio, od tzv. marksisti~ko-lenjinisti~kog) mogli bismo socijalizam nazvati dje~jom bole{}u ranog industrijskog dru{tva, tj. tzv. postfeudalne faze u zemljama koje do`ivljavaju zaka{njelu bur`oasku revoluciju, ne{to kao dje~ja bolest koja napada samo nedono{}ad; parola jednakosti provedena do ekstrema (nisu svi jednaki samo pred Bogom i Zakonom, nego su svi ZAISTA U SVEMU jednaki, a ako koji pojedinac nije jednak - to gore po tog pojedinca), zanemarivanje (kod Marxa ina~e prili~no jasno spomenute) razlike izmedju citoyena i burgeoisa. No, bilo bi to ne samo previ{e okrutno, nego i prili~no neprecizno. Naime, na {to se vade dragi drugovi danas, u tzv. kapitalisti~kom svijetu najnaprednije zemlje grade neku vrstu socijalizma; ako bi se analizirao politi~ki program stranaka vode}ih u tim zemljama, vidjelo bi se da on zaista sadr`i mnogo od onoga {to mi zami{ljamo socijalisti~kom idejom; dragi drugovi, medjutim uporno pre{u}uju osnovnu ~injeni~nu razliku od koje treba po~eti: na~in na koji se 'gradi socijalizam' ovdje i u tim zemljama - nema ni{ta zajedni~kog. Uop}e na~in na koji se organizira dru{tvo... Mene to, recimo kad razmi{ljam za{to se odjednom ovako nije ve} ranije otvorila granica izmedju Istoka i Zapada, navodi da "socijalizam" zami{ljam kao projekt 'koliko dugo mo`e ~ovjek izdr`ati bez zraka pod vodom', pa su onda utopijske varijante npr. dr`anje glave pod vodom u kadi, ronjenje bez maske, sa maskom, pa onda Saint-Simon bi recimo bio sa bocama kisika /mislim ronjenje/, a tzv. nau~ni socijalizam bio bi podmornica: ~itavi narodi strpani u oskudni prostor sa oskudnim snabdjevanjem hranom, vodom i zrakom i potjerani duboko pod vodu - pa ako se vrata otvore voda }e prodrijeti pod velikim pritiskom, i svi }e pocrkati (mislim na otvaranje granica); dotle su kolege u tzv. kapitalizmu, neza{ti}ene oklopom podmornice, tj. izlo`ene 'okrutnosti' borbe na `ivot i smrt u dru{tvu u kojem je dolar sve, nau~ile ve} disat na {krge i potpuno se prilagodile `ivotu, koji jest ~ovjeku neprirodan /industrijsko dru{tvo/, tj. `ivotu pod vodom; e sad je podmornica ostala bez goriva i otvorile su se samo dvije mogu}nosti: ili izroniti i polako nau~iti posadu plivati, pa roniti, pa disati pod vodom na {krge, ili potonuti na dno mora i pocrkati; a podmornica sigurno postaje olupina (eto u okviru te dvije opcije kre}u se i suvremenua Slovenska, odnosno Srpska politika); gdje je pak tu onda ta socijalisti~ka ideja u superrazvijenim zemljama: to su gradovi pod morem - gdje se ljudi u tzv. postindustrijskom dru{tvu (tzv. ekolo{ka paradigma) ponovno u~e disanju na plu}a, ali ne vi{e u oskudnosti podmornice osudjeni na njenu kratkotrajnost, ve} u supermodernim gradovima pod morem, koji imaju svoje vje~ne izvore energije i svoje podmorske planta`e hrane. Dakle - nisam ja zato da ljudi budu ribe, ali sam duboko uvjeren da koncept podmornice treba napustiti, ne samo zato {to se mo`emo podaviti, nego i zato {to nas unazadjuje jedno stolje}e. I sad svi postaju toga pomalo svjesni. Kako je lavina krenula pa ponijela sve uokolne podmorni~ke zemlje, tako se napokon i rukovodstvo koko{arske nam republike u kojoj `ivimo uskokodakalo (namirisalo je lisicu), te je u dva dana, odnosno preko jednog vikenda, to jest za neradne dane, odnosno JAKO IM SE @URILO - ponovno vratilo sve one institucije za koje se misli da imaju demokratski karakter (tj. mogu pomo}i pri izranjanju i obuci disanja pod vodom), a koje su onako usput likvidirane istom koko{arskom capicom prije osamnaest i ne{to manje i ne{to vi{e godina. Da li te institucije imaju demokratski karakter - to }e pokazati povijest; izvjesno je medjutim da one sve imaju NACIONALNI karakter. Op}enito je prisutno sistematsko brkanje demokratskog i nacionalnog: dr`ava sve demokratske procese progla{ava nacionalnim procesima, a s druge strane - sve nacionalne procese prikazuje kao demokratske procese; nije nikakvo ~udo da se onda jugoslavenska orijentacija poistovje}uje sa dogmatskom; ova standardna bolj{evi~ka dvomisao potrebna Partiji da bi kao vatrogasac vladala nad 'svojim' narodima nakon 'bratoubila~kog' rata tokom godina se poput bumeranga vratila samim izumiteljima u glavu, ili mo`da?! U prvoj fazi Partija je bila antinacionalna i legitimitet je crpila iz pomirenja raznih posvadjanih naroda, poput crkve u srednjem vijeku; u drugoj fazi Partija bi pu{tala povremene ekscese da bi imala na~emu potvrditi svoj ranije ste~eni legitimitet - to su bile njene dvije antinacionalne faze; ipak nekim ~udom nakon Titove smrti do{lo je do povezivanja demokratskih procesa na nadnacionalnoj osnovi (o`ujak, 1987., prema hipotezi Reutersovih komentatora), pa je Partija, da bi sa~uvala fotelju - promjenila pjesmu: nije vi{e sve nosioce demokratskih procesa zatvarala zbog nacionalizma, nego ih je stala progla{avati nacionalnim junacima; ta, tre}a, nacionalna, faza razvoja Partije dovela je do nacionalnog rascijepa opozicije - tako da su demokratski procesi zaista postali nacionalni. Bilo je za o~ekivati da }e se ponovno pojaviti Partija u ulozi vatrogasca da zavr{i zapo~eti posao, no posijani raskol zahvatio je i same sija~e, pa se ba{ poput crkve u srednjem vijeku, i Partija, kao vode}a ideolo{ka snaga rascjepila na dva djela. Ipak, ne ~ini mi se to ba{ pukom posljedicom nesretnih okolnosti: {to bi naime partijski vrh danas na vrhu svoje planine, danas dok se u podno`ju umire uslijed gladi i bole{tine, radio, nego se medjusobno svadjao i svojom svadjom zabavljao narod: jer tzv. obi~nom ~ovjeku, koji gladuje, jo{ je kudikamo ve}i u`itak od Dinastije ili Klinike Schwarzwald gledati tobo`nje verbalne gladijatorske borbe onih koji su krivi (a {to on sve bolje zna) za njegovo jadno stanje - on naime ne ku`i da to nije pravi boks, da je to samo 'wrestling' i da su oni svi samo napuhani i da udarci nisu pravi, a oni koji padaju, to su i tako pla}eni kaskaderi, dok se 'borci' ~aste - na njegov ra~un, naravno - u svojim pala~ama na vrhu svoje planine, koju su njemu zabranili. To je prava istina svakog tzv. socijalizma - {to se vidi sada ve} jako dobro u svim zemljama kroz koje je lavina pro{la: bijeda i pala~e, kao u ostatku Evrope prije Francuske revolucije 1789. No dobro to je otprilike rje{enje za{to je nacionalno toliko potencirano; medjutim nije tako racionalno obja{njivo odakle taj nacionalni potencijal kojim Partija tako vje{to manipulira?! Nekoliko razmi{ljanja: Idoli /spilje, plemena, trga i teatra/; NACION kao totem; ova zemlja nije nikada imala niti Bacona, niti Descartesa, niti Spinozu, niti Kanta; zapravo u ovoj zemlji razum nikada nije bio njegovan, a o umu nema niti spomena; nacion se pojavljuje u tzv. jugoslavenskoj praksi kao Idol nacije i njemu pripadaju}i Totem tla, te kao Idol naroda, i njemu pripadaju}i Totem krvi; uz Totem tla ide odanost pozitivnom pravu, dr`avnosti i Monarhu, a uz Totem krvi - odanost drevnim obi~ajima, nomadstvu i Vodji; Idolu nacije zakletva se pola`e potpisom listine ili prosvjeda, a Idolu naroda u~e{}em u masovnoj katarkti~koj orgiji istine. Prote`nost (i postvarenost, a onda i otudjenost) Idola je u Totemima; Totem je prema Idolu {to i Zlatno tele prema Jahveu; zala`u}i se za suverenitet Zlatnog teleta, mi ubijamo Jahvea u sebi; mi se tako ne pitamo 'Postoji li Bog?' - mi ga jednostavno usmr}ujemo klanjaju}i se slici za koju pretpostavljamo da ga predstavlja; tako nismo u stanju da uvidimo slijepo}u za ~istu stvar nastalu zbog Idola, jer nas u tome kao prvo sprije~avaju Totemi. Ipak, {to }e ostati od takvih Idola kada sru{imo Toteme? Za{to bi recimo 'jugoslavenska' orijentacija bila vrednija od 'hrvatske' ili 'srpske'? Za{to bi pak 'hrvatska' ili 'srpska' orijentacija bile vrednije od 'jugoslavenske'? Cul-de-sac (iliti hrvatskosrpski: slijepa/slepa ulica) svakog Idola kao pojavnog oblika Naciona nastaje ~im se uklone njegove prote`nosti - Totemi. Iz Totema govore Vra~evi, a Vra~evi govore ~istim knji`evnim jezikom i neprestano optu`uju, osudjuju, ogradjuju se, a nikad ih nitko ne vidi, a svi ih se u`asno boje, boje se magije Totema; kada se Totem ukloni Vra~evi nemaju vi{e skoro nikakve mo}i. Koji su djelovi Totema: Totem tla se sastoji od povijesnih spomenika, tisu}itih reprinta rie~nika, gramatika, piesmarica, izlo`ba slika, starih povelja, itsl.; Totem krvi se sastoji od ratni~kih spomenika, velikim mitinzima obilje`enih godi{njica, prostranih spomen-podru~ja, restauracije crkve, itsl. Toteme treba udariti dio po dio. Iza Totema se skrivaju Vra~evi, oni stalno zazivaju duhove predaka i ~eprkaju po grobovima davno umrlih konjanika dovla~e}i ih kao zombije na glavne trgove da se bore za njih, jer sami za to nemaju hrabrosti; ne smijete se dati zapla{iti od njihovog bajanja: Totem je u su{tini bezopasan - sva njegova opasnost je u strahu koji od njega imamo. Za{to bi recimo 'federacija' bila bolji oblik zajedni~kog `ivota na ovim prostorima od 'konfederacije'? Za{to bi pak konfederacija bila bolja od federacije? Da li netko mo`e dokazati da bi bilo koji od ta dva oblika a priori (dakle - bez obzira na druge faktore) uzrokovao promjenu na bolje `ivota ljudi na ovim prostorima? Unaprijed smo naime postavili da je slijepa ulica razmatrati i ocijenjivati vrijednost jugoslavenske, odnosno pojedinonacionalne orijentacije, pa bi onda bilo potrebno vrijednost oblika zajednice dokazati njenom prakti~nom operativno{}u. Pravo politi~ko pitanje je {to ljudi zapravo ho}e (ne {to ljudi ho}e jer smo im mi rekli da je to dobro za njih, nego {to ljudi zapravo ho}e - onda kada se otrijezne od gluposti kojima su im intelektualci napunili glave)?! Sigurno ne `ele da ih se stalno vodi u slijepe ulice; jer oni koji ih stalno dovode u slijepe ulice, a onda kri{om bje`e preko zida, jednom }e se zajebati, tj. sa druge strane }e ih sa~ekati, a onda no` u trbuh. Evo recimo jednog takvog nit' po{ten nit' jeben slijepouli~nog balkanskog rje{enja: suverene nacionalne dr`ave unutar suverene federalne dr`ave; ILI je federalna dr`ava suverena, pa je onda to federacija, ILI su nacionalne dr`ave suverene, pa je to onda konfederacija. Politika je u su{tini jednostavna. I u uvijetima 'normalnog' politi~kog sistema pobjedila bi ona opcija koja bi u datom trenutku nudila najbolja mogu}a konkretna rje{enja: ako bi to bilo konfederacija - bilo bi konfederacija, a ako bi bilo federacija - bilo bi federacija; ali znalo bi se to~no u ciframa koliko se od kojeg oblika zajednice o~ekuje profita, a ne bi se na~elno diskutiralo o tome koje je bolje uredjenje s teoretskog aspekta, kad je to, dokazivo, slijepa ulica, pa onda, tako socijalisti~ki, tako marksisti~ki, uklapalo realnost u procjene... Uop}e je bavljenje nacionalnim ne{to {to treba {ibom prognati iz politike (da netko ne bi pobrkao: '{iba' je citat Sokrata, a ne [uvara, {to je ipak prili~na razlika); u suprotnom se moramo pomiriti da raznorazni 'prekidi odnosa' budu i dalje ozbiljne politi~ke teme, umjesto da se politika osovljena na hladno}u i objektivnost razuma, kada se o umu jo{ u ovim prostirima ne usudjujem ni pomi{ljati, bavi konkretnim pitanjima i rje{enjima. Paradoksalna je mogu}a korist od eventualnih daljih takvih prekida odnosa: npr. razvijene republike, siroma{nije sirovinama, obavezne su svoje potrebe podmirivati, prema saveznom dogovoru, prvo unutar federacije, a tek onda iz inozemstva - pa im manje razvijene republike sirovine naplate skuplje nego {to bi dobili u inozemstvu; ima i milo za drago: krediti koje manje razvijene republike dobivaju od razvijenijih, a to po istom dogovoru, su, naravno, uz papreniju kamatu nego u Americi; onda dodje drago za milo: razlika u prihodu od carinskih pristojbi, koja iznosi dva reda veli~ine (peteroznamenkasti namjesto troznamenkastih brojeva), izmedju SR Srbije i ostalih republika, govori zapravo o ina~e poznatom podatku da ve}ina jugoslavenskih Import-Export firmi ima sjedi{te u Beogradu (tako se srpski bojkot slovenske robe osjetio i u Zagrebu, jer Beograd, uop}e ima najvi{e trgova~kih firmi u Jugoslaviji) - kako se Beograd nalazi u djelu manje razvijenih republika, tako se, a opet sve u okviru saveznih samoupravnih sporazuma, dignu ve}e provizije onima koji di`u ve}e kamate; pa onda opet malo milog za to drago: razvijenije republike u manje razvijenim republikama proizvode poluproizvode za svoju industriju po nezamislivo niskim cijenama ljudkog rada ~ak i u usporedbi sa Tajvanom i Korejom; tako se svi u dr`avi medjusobno podkradaju; relativno normalna posljedica krize je da manje razvijeni otimaju sve vi{e, a ne daju vi{e ni{ta, a vi{e razvijeni da daju sve manje, a uzet vi{e nemaju gdje. Prekid odnosa je pravi melem na takvu ekonomiju - tako se ru{e gorenavedene feudalne privilegije federalnih jedinica ustanovljene principom dogovorne ekonomije. Negativni rasplet bio bi permanentan prekid odnosa (a on bi mogao nastati, budu}i da mjere nisu poduzete nakon upotrebe razuma, nego bez upotrebe istoga, dakle njihov uzgredni pozitivni efekt je neplaniran, i stoga, uslijed ideokratske koncepcije - koja realnost uklapa u svoju procjenu - NEVIDLJIV onima koji su mjere poduzeli); takav rasplet doveo bi do 'albanizacije' pojedinih dijelova Jugoslavije, a ni drugi ne bi bogznakako bolje pro{li. Na svu sre}u nismo sami na svijetu, te je taj efekt vidljiv drugima, npr. talijanskoj industriji, koja bi akcijama kao AGIP-INA + FIAT-ZASTAVA mogla dovesti do pozitivnog raspleta, tj. reintegrirati Jugoslavensku federaciju na zdravim temeljima jednog tr`i{nog dru{tva gradjanske demokracije /tip zajedni{tva: Pax Oeconomica, namjesto sad postoje}eg Tito+NOB+JNA Pax Romana - {to curi i raspada se na sve strane/; ba{ me zanima koliku }e nam proviziju Italija naplatiti za tu uslugu (osim ako se ne podrazumijeva da je Jugoslavija kao te`i du{evni bolesnik socijalno i zdravstveno osigurana kod Medjunarodne Banke). Kako je mr`nja jedan osje}aj sa visokim stupnjem bumerang-efekta, tako }e se ona na koncu razbiti o glavu onima ~ija jest: mrze}i druge oni sve vi{e mrze same sebe. Nationalism is fun. Take it. Use it. Abuse it. & Leave it. VI. Pa za{to odlazim? A {to meni zna~i ova dr`ava i njena nova dr`avnost? A po ~emu da ja to budem tako siguran da }e ova sada nekakva kao demokracija zna~iti napokon i slobodu za mene i meni sli~ne? I na kraju krajeva da li su obe}anja slobode ikakve garancije - ili to mo`da zna~i da }e mi se samo sada dopustiti da slobodno i dostojanstveno, pa onda svakako legitimno i integralno skapam od gladi? Ne, dragi drugovi, ja sam ovdje sebe ve} potro{io i to uzalud ba~enih mladih godina kao u vojsci kada sam kao olfo nekakvu priredbu re`irao sa tipom iz Beograda - i onda je ta priredba bila kakti najbolja i onda se kapetan na{e ~ete okolo {etao sa peharom i vikao 'moja priredba', a mi smo dobili kurac dana nagradnog - i tako to puno puta, ne}u sada pokazivati o`iljke kao stari borac kome nedaju penziju da se do~epa jutarnje loze na `eljezni~koj stanici, ali zato NE, dragi drugovi. Prvim vlakom van, pa makar u legiju stranaca. Kada sam prelazio Sutlu da bi podigao paso{ u Sloveniji - ta gdje bi drugdje, bacio sam kocku i ona je sada ba~ena (i stoji negdje u `bunju uz autocestu?) Ili kao {to sam napisao svojoj dragoj prijateljici Hloverki kada mi je ponudila punih 10 minuta ekologije na OTVu (also, ~ujem da je @anko napokon dobio 20): kao prerano ostarjeli glumac, kao glumac koji je izgubio mo} u`ivljavanja u uloge, pa onda i glume jer svaku ulogu do`ivljava kao nekog od ljudi koje poznaje, posebno npr. Drakulu, Hitlera i Frankensteina; probajte se zaista u`ivjeti u nekog recimo Hollywoodskog glumca koji je bio vrhunska zvijezda filma, a onda su do{le Makartijeve liste, a on je bio komunista, pa ga je Reagan otkucao, i tako si utabao put do predsjednika Amerike, a na{ glumac je 4-5 godina kao Tin Ujevi} ovdje lizao tanjure u Hollywoodu, pa onda vi{e nije bilo Makartijevih lista, pa su se oko njega sjatili re`iseri, producenti i, naravno, odnekud se stvorili i prijatelji, te mu stali nuditi uloge, naravno sporedne, jer eto, kao u {ali, mo`da je u tolike godine zaboravio glumit, pa ga ispitivali kako mu je, da li mu {ta treba, a on se samo neodlu~no smje{kao i prazno gledaju}i tumarao poput aveti praznim studijima: i nikako vi{e nije mogao po~eti ponovno glumiti, u njemu nije vi{e bilo one bla`ene praznine koju mo`e popuniti uvijek novim likom; svaki kutak njega bio je pun drugih u svim njihovim ulogama koje je kao glavni pasivni lik vlastite sudbine tokom tih godina do`ivio. Da li su oni glumili onda ili sada ili i onda i sada? Da li oni glume na filmu ili izvan filma ili i na filmu i izvan filma? Da li bi se i on tako bla`eno pona{ao da mu onda nisu zabranili da glumi - to ga je najvi{e morilo. (p)(c) 1989. Zagreb Ivica {kori} # VII. p.s. predla`em pgkssoh da napravi, kao prvo, banku podataka, pod hitno, svih novoosnovanih i staroosnovanih politi~kih organizacija u Zagrebu, Hrvatskoj i Jugoslaviji, po slijede}em klju~u: naziv, sjedi{te, tele-linije; temeljno opredjeljenje, programska na~ela; u prilogu: programi, statuti, glasila, poruke javnosti, peticije, prosvjedi/protesti, itd.; distribucija ~lanstva; kapital; izvori i putevi financiranja; inozemne veze; statutarna struktura i hijerarhija organiziranja; vode}i ljudi: ime, prezime i funkcija, funkcija van organizacije, dob, akademski status, kratka politi~ka biografija, popis politi~kih gafova, popis nepoliti~kih tra~eva, adresa i telefon kod ku}e i na radnom mjestu. Dobro informiranje je klju~ uspje{nog projektnog organiziranja, a naro~ito uspje{nih koalicija. Danas ve} samo u Zagrebu ima oko 15 takvih stran~ica. O njima treba znati sve. Preporu~am anga`man Bena, Zinke, Pavleta, Nik{e, pa onda Sa{e i Pand`e, da to bude u najkra}em roku gotovo; Zoran onda to mo`e napraviti /po uzoru na Zeleni adresar/ kao npr. Roza adresar... VIII. #$* KURENTNE OPASKE: UJDI se, iako produ`ena ruka partije, kako ka`u, JAVNO ogradio od ispod-`ita usvojenog amandmana na tre}i ~lan op}enacionalne peticije za slobodne izbore: njime se, naime, zahtjeva da brane na{ nacionalni suverenitet isti oni subjekti kojima se u neposredno-prethodne dvije to~ke iste peticije osporava sposobnost da to ~ine; time je sama peticija ~isti bullshit - jer je kontradiktorna u temeljnom zahtjevu. Ova reakcija UJDI-a me je podsjetila za{to sam ipak ~lan UJDI-a, a ne neke od drugih pojavljuju}ih se stranaka. Ipak ja sam potpisao tu peticiju; za{to? Zato jer potpisivanje peticija u Jugoslaviji nema niti tu politi~ku te`inu, niti ozbiljnost kao u zemljama sa dugom tradicijom gradjanske demokracije i '~artizma' (tu mislim i npr. na Veliku Britaniju, ali i na ^SSR): ja duboko sumnjam, a imam i na temelju ~ega - jer sam sam u~estvovao u organiziranju potpisivanja nekih peticija ovdje i u Sloveniji, da itko ozbiljno broji i uop}e ozbiljno uzima te potpise: to ide uz razliku u totemizaciji odredjenog Idola - tako se vjera/zakletva Totemu krvi pola`e usmeno, krikovima od srca punog narodne istine, i, eventualno, kri`i}em, a Totemu tla - potpisom, {to je su{tinski isto: tako je potpisivanje peticije na taj na}in - miting istine pismenih. Za televiziju se saop}i pau{alni broj potpisanih (pomno`i se broj listova sa prosje~nim brojem mogu}ih potpisa na njima). Da se razumijemo: niti peticija za Bana, pa ~ak niti peticija za Vlasija nisu dosegle razinu da bi ih se smjelo zvati peticijama. Tako je potpisati peticiju jednako kao i pljunuti na cestu, pa se dakle to ne radi iz opredjeljenja, ve} iz zabave. Osim toga - sporni amandman je autorski prijedlog dr Marka Veselice; kako je taj amandman izazvao vidljivo zadovoljstvo u krugovima jo{-uvijek-vladaju}e Partije - jer im je pru`io legitimitet da donesu odluku ne o prijevremenom raspisu, ve] o prijevremenom provodjenju izbora (zbog, je li, razloga hitno potrebne za{tite nacionalnog suvereniteta, a {to se i peticijom vascijele opozicije izri~ito zahtjeva) - tj. direktno im je pomogao da zadr`e vlast UZ javnu podr{ku; zadovoljstvo SVOJOM opozicijom Partija je pokazala vikend-kongresom i relegalizacijom Matice Hrvatske. Nije li to mo`da dio izvjesnog dogovora: Bi}u Nacije bit }e dozvoljeno da {e}ka okolo, ukoliko Bi}e bude spa{avalo suverenost svog Suverena?! Ima li uop}e opozicije? - ili je ~itava opozicija - produ`ena ruka partije. Ja osobno, zbog takvih situacija, intimno ne vjerujem nikome tko je u Partiji, tko je ikada bio u Partiji; `ao mi je - ali ja zato uzimam i Puhovskog i Veselicu, a bogami ~ak i svoje prijatelje kao npr. Dra`ena i Bena, pa i svog oca - sa odredjenom rezervom. A sada }e ta ista Partija jo{ u}i u povijest kao utemeljiteljica demokracije na ovim prostorima izabiru}i samu sebe na slobodnim izborima u kojima }e se drugih desetak stranaka pojaviti vi{e kao nu`an dekor, kao {to su nekada bili pioniri, recitali i udarnici. Opozicija za sada jest HDZ (650000 $), (47000 ~lanova, od kojih je 1/3 mrtvo), (vojno strukturirana nacional-bolj{evi~ka stranka): u {to i u koga }e oni ulo`iti kapital - budu}i da im nije uspjelo da pod svoj krov ujedine sve ostale - ne}e li se i oni na kraju slizati sa Partijom, ili mo`da ve} jesu? Pored HDZa postoji jo{ i {ansa za druga~ije, a to mogu biti UJDI i Autonomne Organizacije (pgkssoh, ssz, 101, OTV, SL, ZA, Odbor za prava ~ovjeka, itd.). Ako se vratim za 9 mjeseci, recimo, `elio bih se vratiti u druga~iju zemlju. # IX./ BRATSTVO I JEDINSTVO Flatus vocis. Golema praznina ispunjena tek {kljocajima repetiranja pu{aka: ima li igdje na svijetu tako vodjene politike koja pod motom anacionalnosti uspije nacionalno opredjeliti (i podjeliti) jevreje i rock-publiku? Svi koji se na~elno zala`u za ljudska prava i umjetni~ke slobode zaurlali su na Bregovi}a zbog njegovog spoja Lijepe na{e i Tamo daleko; u Beogradu se Prljavo Kazali{te ne pu{ta - u Zagrebu je zato band godine, a sve zbog jedne Ru`e hrvatske; od posljednjih stihova Bore Djordjevi}a ~ak i meni, a trudim se da ne podlegnem op}eprisutnom AIDS sindromu (tj. virusu koji uni{tava antitijela zdravog razuma, pa nas tako ~ini podlo`nima svakoj infekciji iracionalnim), dojde zlo ("O}e da se ocepe..."): zar da rock pjeva~i postanu re`imski guslari? U su{tini se radi o jednako ograni~avaju}im stajali{tima - jugoslavenskom, hrvatskom, odnosno srpskom. Sad se postavlja pitanje: {to u~initi? Mogu}nosti: A. Zabraniti sve troje jer vrijedja ne~ije nacionalne osje}aje - to bi bila prava zadovolj{tina borcima protiv pameti; B. Prvo dozvoliti (jer ide i na jedne i na druge), a drugo i tre}e zabraniti po "A" formuli; to bi napokon pomirilo obje nacionalno svjesne opozicije daju}i im zajedni~kog neprijatelja; C. Prvo zabraniti (npr. jer ismijava ne~iju himnu), a drugo i tre}e dozvoliti - to otprilike odgovara trenutnom politi~kom raspolo`enju i postavilo bi stvari formalno tamo gdje ve} sadr`ajno jesu (tj. van razuma); D. Neovisno o prvome - drugo dozvoliti, a tre}e zbraniti, ili obrnuto - dovelo bi maltene do prekida odnosa unutar federacije; E. Sve ostaviti dozvoljenim - na~elno najbolje rje{enje; a opet nitko nije zadovoljan, jer svako bi zapravo da zabrani ono {to njemu ne odgovara; To je to - ljudi ne polaze od PRAVA ve} od INTERESA, a to je pogre{no; 'Bratstvo i jedinstvo' je proglasilo da narodi imaju zajedni~ki INTERES da `ive u Jugoslaviji - i kada se taj interes potro{io, a potro{io se vrlo brzo - jer nije bio racionalan /tj. utemeljen na sli~nim ekonomijama, politikama ili kulturama/, ve} antiracionalan /tj. utemeljen na 'krvi koju su prolili na{i narodi i narodnosti u borbi za oslobodjenje zemlje'/, dakle potro{io se kad se krv na ranama skorila i kraste pootpadale - onda se inzistiralo na Jedinstvu (jer bratstva vi{e nije bilo), a to je UVIJEK represivna kategorija, jer zahtjeva odricanje od svojih prava na razli~itost: na van je izbio INTERES da se vi{e ne `ivi u Jugoslaviji. Normalno je da se nacionalizam pojavi kao legitimitet tog interesa i kao liberterska pozicija u odnosu na represijom nametnuto zajedni{tvo. Nije medjutim normalno ne vidjeti da je i svaka nacionalna homogenizacija u Jugoslaviji - kopija 'bratstva i jedinstva' u manjem, jer takodjer je, kao prvo, interesna, i takodjer inzistira /unutar sebe/ na Jedinstvu, ~ime sabotira onu razli~itost kojom se kao PRAVOM na van razme}e: jer se rukovodi svojim interesom, a ne pravom (pravo naime nije ni~ije - ono je od svakoga podjednako i pod istim uvijetima vrijedi za sve; ono je priznavanje legitimiteta tudjim interesima, makar se kosili sa 'na{im' - toga ni u vladaju}im ni u opozicijskim krugovima u cijeloj Jugoslaviji jo{ uvijek uglavnom nigdje nema; samo se puno pri~a o tome, onako na~elno). Dakle, naravno da svakom treba dozvoliti da pjeva {to ho}e, ali ne treba onda podmuklo pri`eljkivati da se to ipak nekako zabrani, i konkretno to zabranjivati {utnjom u tzv. svojoj sredini. Drugo je onda sam odnos politi~kog i kulturnog: kad god naime zagusti onda Partija da bi se dodvorila Narodu malo popusti, u onome {to je najlak{e (mnogo je naime te`e narodu dati stan, hranu, auto - nego pokojeg zabranjenog nacionalnog heroja iz davno zaboravljenog groba iskopati) - a tako se, kao kad roditelj zabranjuje ne{to djetetu, pa mu onda to {to ono dugo pri`eljkuje dozvoli, to obi~no vrlo burno manifestira. Uop}e u svemu je najzanimljiviji primjer Slovenije, gdje Partija, zbog notorne nedostatnosti vlastite kulturne povijesti provedbi nacionalne homogenizacije, dopu{ta (jer {to se uop}e mo`e desiti a da Vlast to ne dopusti) stvaranje cijelog jednog novog kulturnog smjera (izma) koji se poziva na nenacionalna (neslovenska; uglavnom germanska) ishodi{ta, ne bi li se stvorili uvijeti da se, proglasiv{i to 'slovenskim', provede ve} ono {to se `eli provesti. Punk je tu izuzetno bitan: on je istovremeno antinacisti~an i antiantinacisti~an (G.Tomc) i 'svojstven' ili 'specifi~an' slovenskom duhu (I.Vidmar). Najbitnije je da je on 'antianti-', jer to ga postavlja bitno protiv koncepcije na kojoj se bazira 'bratstvo i jedinstvo' (borba i proljevanje krvi protiv nacisti~kog okupatora i doma}ih izdajnika). Drugo najbitnije je da on predstavlja dio one 'specifi~nosti' slovenstva, tj. da bi slu`bena politika bilo kakvu faustovsku pogodbu bila spremna sklopiti ne bi li bar jo{ malo u`ivala u slasti vladanja; tom pogodbom Partija se morala pomiriti s time da }e trpjeti Mladinu i sli~ne, ali je dobila Jedinstvo interesa unutar Slovenije a protiv ne-Slovenije (ne radi se grubo o Jugoslaviji, ve} o djelu Jugoslavije koji ne prihva}a takve politi~ke opcije, koje pojednostavljeno mo`emo nazvati slovenskim). Vrlo je te{ko ljudima zaslijepljenim vlastitim Idolima objasniti kako je nu`no potrebno odstupti od vlastitih interesa u ime pravednosti; jer to opet smrdi na nekakvu revoluciju. Evo kako to zami{ljam: 1054. potekla je preko Drine granica izmedju do tada prijateljskih plemena iste vjere, zbog prili~no glupavih proceduralnih religijskih pitanja, a zapravo zbog INTERESA; tokom tisu}u godina tom granicom podjeljena plemena razvijala su se pod utjecajem medjusobno sasvim druga~ijih civilizacijskih koncepcija i kulturnih obrazaca, da bi u jednom trenutku politi~kom odlukom ponovno po~ela `ivjeti zajedno - bez da se pri tom bilo {to promjenilo u kulturnim obrascima te dvije sredine. Rezultat je bio - pokolj. Komunisti~ka partija je nastupila sa kulturom 'socijalisti~kog ~ovjeka' koji je KLASNO svjestan i stoga anacionalan: obrazac se medjutim pokazao preslabim (zbog vrlo klimavih temelja: tzv. kulturu klasnog interesa imali su jedino ~lanovi partije, i to zbog osbne malogradjan{tine - jer su se tako mogli do~epati vi{eg polo`aja), pa on i danas `ivotari zajedno sa nacionalnima. Postoji medjutim jedan op}eprisutan i op}eprihva}eni model, koji je mo`da vrijednosno upitan, ali je nezaobilazan: american way of life: coca-cola, jeans, ameri~ki filmovi i anglo-saksonska rock-muzika ne{to je {to je distribuirano diljem svijeta - a.w.o.l. prvo je u 'melting top'-u istopio sve narode pristigle u Ameriku (to nije bilo te{ko jer su ti narodi bili odvojeni od korijena svojih predaka - dakle od Totema krvi, i od svojih 'domovina' - dakle od Totema tla), no nakon toga pro{irio se i na mati~ne zemlje u Evropi, pa zatim na savim razli~ite kulture dalekog istoka, uvukao se pod ko`u socijalisti~kom ~ovjeku, postao je jedina zajedni~ka to~ka mladoj razjedinjenoj Africi. Za{to sam dakle po~eo sa rock-muzikom: zbog toga {to je ona svuda u svijetu bila ta koja je razbijala kulturni obrazac Nacije - na nacionalnim priredbama narod uvijek nastupa organizirano u sletovima, socijalisti~ko bratstvo i jedinstvo preuzelo je kulturu sletova kao klasno ozna~ene priredbe, na rock-koncertima nema naroda - tamo su pojedinci i svako ple{e kako on osje}a, a ne po unaprijed zadanoj koreografiji; eto kod nas u Jugoslaviji, uslijed falsifikacije destrukcije kulturnog obrasca Nacije izvedene od Partije, rock postaje krikom nacionalnog oslobodjenja, {to je valjda mogu}e jo{ jedino u Belfastu. (ka`em falsifikacija jer se nije razorilo kulturni obrazac nego ga samo iskoristilo mijenjaju}i vrijednosne parametre, npr. nacionalno u klasno). Bilo bi, pak, izuzetno va`no kad bi se prona{la mogu}nost da neki novi kulturni obrazac postane zajedni~ki ljudima na ovim prostorima bez obzira na njihova preduvjerenja. Jalta je u biti samo utvrdila bastione davno poru{enih mostova na Drini. No dok god i Srbi i Slovenci i Ostali budu pili Coca-Colu i Pepsi-Colu, dotle ima nade; u momentu kada Srbi odbiju piti Coca-Colu, jer se recimo puni u Sloveniji, a Slovenci Pepsi-Colu, jer se recimo puni u Srbiji, pa se u reklamama za Coca-Colu pojave razdragani slovenci kako uz Cocu umjesto piva jodlaju ispred Pre{ernovog spomenika, a u reklamama za Pepsi razgaljeni Srbi i Crnogorci s Kosova kako svoju tugu i bol utapaju u Pepsi-coli umjesto u {ljivovici - e, onda je sve oti{lo dovraga (osim, naravno, tvornica cole). Na svu sre}u partijska rukovodstva su se napokon nacionalizirala, pa }e se valjda u dogledno vrijeme pojaviti i nenacionalna opozicija uz podr{ku nenacionalnog puka, {to je do sada bilo nemogu}e budu}i da je 'nenacionalno' bilo re`imska pozicija pa, jer je re`im uop}e katastrofalan, se i 'nenacionalno' smatralo katastrofalnom pozicijom. ^ak i u Rock'n'rollu. Ima jo{ jedna su{tinska razlika izmedju rocka kod nas i u tzv. mati~nim zemljama (Velika Britanija, SAD): background rock izvodja~a i autora u mati~nim zemljama je statisti~ki zna~ajno druga~iji u mnogim parametrima (npr. socijalni, obrazovni, ekonomski, itd.) od onoga ovih ovdje; posljedica je kroni~no pomanjkanje autenti~nosti ovda{njih rockera; to onda proizvodi nedosljednost (tj. rock kontrakultura - na}in `ivota, prihva}a se jedino kao trend, moda i tek povremeno pojavljuje se kao prolazna subkultura); i onda se na kraju ne treba ~uditi 'koko{arenju': neautenti~ni i nedosljedni 'proizvodja~i' bilo koje ideje/kulture osudjeni su na kljucanje mrvica koje im se bace i na uklanjanje sa puta (uz bu~no kokodakanje) onima koji im mrvice bacaju. Stra{no je medjutim kada oni postanu gotovo JEDINI (jer uvijek su u ve}ini) - onda treba {to prije napustiti takvu zemlju da se i sam ne bi postao takvim. # X. IZVR[NA RJE[ENJA ZA SC I 101: U ranijem materijalu (Temeljna na~ela organiziranja studenata) u segmentu gama/IV spominju se Transmisije organizacije studenata i stav da se u temeljnim na~elima tip odnosa ne razradjuje potpuno ve} da se to prepusti nosiocima konkretnih izvr{nih funkcija; u ovom materijalu se iznose neki konkretni prijedlozi modela organiziranja putem pgkssoh (III/8. J, K); uskladjivanje: A. Studentski Centar se rasformira kao RO. Studentski centar se rastavi na segmente koji imaju konkretne funkcije: prehrana, smje{taj, zapo{ljavanje, kultura, itsl. Takvi segmenti se rekonstituiraju kao autonomne organizacije putem skup{tine/parlamenta organizacije studenata sveu~ili{ta u Zagrebu sa posebnim ugovorom koji ih obavezuje na izvr{avanje njihovih servisnih zadataka za profesionalnu naknadu prema populaciji studenata za {to su neposredno odgovorni skup{tini/parlamentu. B. Skup{tina/parlament kao autonomna organizacija koalicijski partner (projektna koalicija se stvara zbog lak{e rkonstitucije segmenata SCa) pgkssoh odlu~uje o visini konstantne financijske podr{ke ostalim autonomnim organizacijama ~iji je osniva~ ili 'procesor' sama skup{tina/parlament ili pgkssoh; specijalnim ugovorom utvrdjeni su minimumi. 101 postaje autonomna organizacija. Potrebno je rje{iti pitanja: realna dobit od propagande i odgovornost; funkciju odgovornog urednika uskladiti sa ovdje iznesenim na~elima; pokriti se sa onoliko novaca koliko se ima /racionalizirati broj sati emitiranja i/ili broj suradnika/; unutra{nji odnosi; radikalno sprovesti na~elo autonomije i u pitanju direktorija (gl.ur. i savjet) nad 101. Ja osobno ne znam da li }e OTV ikad profunkcionirat i kako }e to izgledati, no na}in na koji se to radi nije neispravan; 101 sve vi{e nalikuje Jugoslaviji danas, a to nikako nije dobar uzor. Prijedlozi: Alan sa OTV-a da se pobrine za financijski plan i 101 (pri tom }e se nu`no morati posvadjati i pritisnuti Majstora); Silva je kandidat koji nije lo{, a mo`e i pro}i od novinara, a Bare ima podr{ku tehnike, muzike i voditelja, i isto nije lo{. U vezi sa onima koji odlaze: (a da se ne bi desilo da kao Babun 4 godine primaju pla}u niza{ta) njih treba staviti negdje drugdje, a bo`e moj, i sami se za to trebaju pobrinuti - nisu fala bogu jedini u ovom dru{tvu, a to {to ih je do sada majka-partija okolo vucarala to ne zna~i da su oni posebno natprosje~ni kadrovi, nego da su bili 'njeni' ljudi, a to je u sistemu koji ovdje treba izgraditi, da bi se ovdje moglo (pre)`ivjeti, moramo sebi, napokon, priznati - potpuno irelevantno; tj. za njih vrijedi slijede}e: ako nisu dio rje{enja, onda su dio problema - i tako ih treba tretirati. # XI. PITANJE VI[IH REDOVA: Pgkssoh }e osim odnosa sa okssoh, morati rje{iti odnose i sa rkssoh. Nije izvedivo da pgkssoh postane transgeneracijska politi~ka stranka, a rkssoh ostane dio starog sistema 'organizacije podmladka' Vlasti i da pri tom ostanu ista Organizacija. Predla`em slijede}a rje{enja: 1. Rkssoh kao projektni tim/autonomna organizacija pgkssoh zadu`en za uspostavljanje prijedloga Novog Ustava i strana~ko anga`iranje na republi~koj razini; 2. Rkssoh transformirana prema pribli`no istom modelu kao gkssoh preuzima njenu funkciju, a gkssoh ostaje 'gradska podru`nica'; pgkssoh kao inicijator promjene; 3. Rkssoh se ne mjenja; gkssoh istupa iz zajedni~ke organizacije i postaje samostalna DPO; inicira se pitanje raspodjele sredstava izmedju rkssoh i gkssoh na Saboru; pgkssoh razmatra sastavljanje koalicije sa drugim gkssoh i sa k zo ssoh koje bi prethodno istupile iz rkssoh; mogu}nost formiranja rkssoh' i delegitimiranja rkssoh; mogu}nost (to odmah rje{iti novim statutom gkssoh zgb) stvaranja koalicija i sa osso izvan h.republi~kih granica, uz uvijet da su iste prethodno istupile iz svojih republi~kih organizacija; mogu}nost stvaranja projektne koalicije sa strankom ZSMS: to bi bila odli~na YU-stranka sa velikim {ansama na eventualnim izborima za jedno 10-20 mjeseci. Ukoliko se ni{ta ne poduzme prijeti opasnost da se djelovanje gkssoh tako prigu{i da se sve dosada{nje promjene prika`u kao bezna~ajne. Predla`em da se do kongresa poku{a sa metodom 1 i 2, a ako ne uspiju da se na Kongresu ide ru{iti rkssoh, te ako i to ne uspije, da se predje na varijantu 3 (za nju treba dosta snage, odli~an delegat u Saboru i barem gradona~elnik). $# XII. STAMBENO I SOCIJALNO PITANJE U nekom selu nestaju koko{i, netko ih davi; svi seljaci sumnjaju jedan na drugoga i medjusobno se optu`uju; onda dodje `upnik ika`e: "Smirite se! Nitko nije kriv - lisica vam odnosi koko{i!" I svi se smire; i organiziraju hajku na lisicu i sa svim psima i uz ogromnu buku i viku krenu u {umu, a `upnik ih blagoslovom isprati iz sela; i dodju do kraja {ume cijelu je isprepipaju}i i tek tada sti{aju larmu: lisice nigdje; i krenu natrag - opet u bojnom rasporedu, lupaju}i o lonce i ma{u}i gnjevno rukama, vi~u}i parole bez sadr`aja, a psi im se motahu oko nogu uzalud nju{e}i... i vrati se tako narod u selo - a u selu vi{e niti jedne koko{i, samo jedan stari hromi pjetao nasred seoskog trga koji vi{e ni za juhu nije dobar stoji mole}i se svom koko{jem bogu za sudbinu svojih dru`benica. Sad po~inje preispitivanje: tko nije bio u hajci? ^ija `ena ima krvavu kecelju? Tko ima odraslog sina, a da taj nije bio u hajci? I opet prepucavanja, potezanja zardjalih no`eva i prljavih neupotrebljivih starih kubura. I opet se pojavi `upnik: "Smirite se ljudi! Pa to je bar jasno: dok ste vi bili u {umi lisica je bila ovdje i potamanila sve koko{i! Zato je niste na{li. Trebali ste ostaviti kojeg psa u selu." Do danas nije razrje{ena misterija koliko je bila velika ta lisica koja je u jedan dan potamanila toliko koko{i, no stare `ene, onako uz pri~e o travama i crnim ma~kama, zaklinju se da je nosila (lisica) crnu mantiju `upni~ku. Eto to je uglavnom jo{ jedna od mogu}ih metafora SFRJ. Samo {to ovdje `upnik nosi crvenu, a ne crnu mantiju. Ne radi se o boji, ve} o mantiji. Htio bih ovdje pridonijeti konstruktivnim zahtjevima o uvodjenju ekonomskih stanarina; naime, ako ih budemo uveli kao propis, kao {to do sada nisu bile propis - onda }e od njih imati koristi samo oni koji su do sada imali koristi od toga da one nisu bile propis, tj. "`upnici". Postoji naime ~itav niz kategorija ljudi na koje }e se one primijenjivati i za koje one moraju biti posebno obradjene: A. Na~elno smo se slo`ili da dru{tveno vlasni{tvo kao takvo pripada ropotarnici historijskih inkonzistencija kategorijalnog aparata socijalisti~ke paradigme (prethodni materijal alfa/II/A), te se zalo`ili za definiranje subjekata vlasni~kog odnosa; s tim u skladu je i ukidanje termina i sadr`aja 'stanarsko pravo' - tj. imaoc stana je vlasnik stana, odnosno to mora postati. B. Imaoci stana koji nisu vlasnici stana, nego su nosioci stanarskog prava u stambenim objektima u dru{tvenom vlasni{tvu, morali bi, dakle postati vlasnici - tj. kupiti stanove koje 'imaju', odnosno u kojima stanuju; no nisu niti svi vlasnici stana na identi~an na}in vlasnici, niti su svi nosioci stanarskog prava na identi~an na}in nosioci st. pr., te se onda konzekventno i propisi vezani uz promjenu statusa moraju uskladiti sa pojedina~nim grupama slu~ajeva na}ina ostvarivanja vlasni{tva, odnosno stanarskog prava. C. SLU^AJEVI VLASNI[TVA: 1. Vlasni{tvo je nasljedjeno od predaka; a. prije SFRJ; b. u SFRJ; 2. Vlasni{tvo je kupljeno cashom. 3. Vlasni{tvo je kupljeno po povoljnim kreditima koji su bili izdavani '60.tih i '70.tih godina, bez revalorizacije; 4. Vlasni{tvo je kupljeno po kasnijim kreditima sa revalorizacijom; 5. Vlasni{tvo je ste~eno 'prijenosom' stana u vlasni{tvo; takvi dubiozni slu~ajevi postojali su u svim soc.zemljama nakon rata; D. SLU^AJEVI PRAVA: 1. Pravo je ste~eno uz ostale povlastice koje donosi funkcija, a zadr`ano je nakon napu{tanja funkcije; 2. Pravo je ste~eno mimo ve} postoje}eg, a pre{u}enog, vlasni{tva ili od njega nije odstupljeno nakon istog; 3. Pravo je ste~eno nu`no - jer se u odredjenim slu`bama nisu odobravali krediti/C-3/; 4. Pravo je ste~eno iako te{ko dokazivim, ali ipak mu~kama sa bodovnim listama - prije reda i preko vlastitih bodova; 5. Pravo je ste~eno 'iz milosti' prema odredjenim socijalnim slu~ajevima koje su i po 10 godina dr`ali na listama, jer nisu bili ni~iji kadrovi; 6. Pravo je ste~eno '80.tih godina - to je mogu}e samo u imu}nijim organizacijama i to uz stanarine koje su ve} ekonomske; 7. Pravo je ve} dobrim djelom ispla}eno, a u nekim slu~ajevima i prepla}eno {to kroz neprestano izdavanje od osobnog dohotka za tzv. stambenu politiku, {to kroz stanarine, revalorizacije, amortizacije, itsl. (u slu~ajevima stanarskog prava koje traje oko 20 godina); 8. Pravo je dodjeljeno osobama i obiteljima kojima je oduzeto vlasni{tvo (takodjer ~est slu~aj u soc.zemljama nakon rata); 9. Stanari imaoci stanarskog prava tokom godina ulo`ili su visoke sume novca u odr`avanje svojih zgrada, koje se u uvijetima dru{tvenog vlasni{tva vodilo putem SIZova, a grade NISU odr`avane, nego su taj novac zaposleni u SIZovima djelili kao pla}e i tro{ili na administraciju, tako da bi zgrade bolje bile odr`avane da su to stanari smjeli sami organizirati; 'sistem' koji je stvorio SIZove OBAVEZAN JE BEZ NAKNADE dovesti spomenute zgrade u uporabno stanje PRIJE uvodjenja zakona o otkupu. Prema mom razmi{ljanju 'ekonomska stanarina' ili 'otkup' trebaju se primijeniti samo prema slu~ajevima D-1,2,4. Ostale treba rje{iti u skladu sa C-1(D-8), C-4(D-3,6), C-3(D-5), C-5(D-7); kao {to sam rekao C-2 je eti~ki opravdana metoda samo za (D-1,2,4). Nadalje mislim da u ovoj poplavi zanemarivanja socijalnog a u uvijetima nezamislivo te{ke 'obi~nom' ~ovjeku ipak prvenstveno socijalne krize, niti jedna stranka ne}e dobiti niti minimalni saborski cenzus, ukoliko nema jasan i za gladuju}e (a tih je ve} 60% u zemlji) prihvatljiv socijalni program; kada bi se dakle u svom programu gkssoh cum grano salis izjasnila npr. o ekonomskim stanarinama i od toga naravno napravila marketing u koordinaciji sa akcijom prenamjene zjedni~kih prostorija u stambene (pri ~emu stojim iza Vinkovog rje{enja 'glavu gore', jer ima neophodnog humora u sebi) - kandidat za gradona~elnika dobio bi i neo~ekivane, do tada za nikoga opredjeljene bira~e (i ameri~ki predsjednici ra~unaju na onih, nekad presudnih, 10% glasova nezaposlenih, besku~nika, obojenih, itd.). Eto primjera: u Zagrebu u trenutku dok ovo pi{em tramvajkarta ko{ta 50000 dinara; u Washingtonu karta za podzemnu (110 km) ko{ta 80 centi (90000 dinara 'na crno'); istovremeno u Washingtonskoj podzemnoj `eljeznici zaposleno je 8000 ljudi koji imaju prosje~na godi{nja primanja recimo oko 25000 $ svaki; u Zagreba~kom ZET-u zaposleno je manje ljudi, uz godi{nji prosjek primanja 10 puta manji nego u Washingtonu, a to sve skupa u NADZEMNOM saobra}aju - koji je 2-3 puta jeftiniji (amortizacija) od podzemnog i to jo{ uz manju kilometarsku du`inu - pri niti 2 puta jeftinijoj karti: pri tom je, ne trebam valjda ni spominjati, Washingtonski metro to~an (kompjuterski upravljan), ~ist i brz - i u pozitivnom saldu, a ZET neto~an, prljav i spor - i vje~no u minusu; a naravno, uz gorenaveden odnos prosje~ne pla}e i cijene karte jasno je koliko se puta u zagreba~kom tramvaju mo`e voziti prosje~ni zagreba~ki gradjanin, a koliko u Washingtonskom metrou prosje~ni Washingtonac: pitanje je - KUDA IDU NOVCI? Prema prilo`enoj analizi ZET bi MORAO odli~no poslovati sa cijenom karte oko 3-5000 dinara; budu}i je unato~ cijeni karte od 50000 i dalje u gubitku to zna~i da NETKO KRADE 46-48000 po svakoj prodanoj karti, najmanje; eto, zbog inflacije i te~ajnih razlika, i ostalih sranja, predlo`imo im cijenu u dolarima: po ovom ra~unu ona iznosi 5-10 centi (10 samo uz znatne kvalitativne promjene). Za one koji }e spomenuti kako u Washingtonu ima 10000 besku}nika, kao primjer okrutnosti tamo{njeg sistema - podsjetio bih ih kako ni Zagreb nema ni{ta manje besku}nika, a ipak nema niti 2300 mjesta gdje bi oni mogli besplatno preno}iti, koliko ih ima okrutni kapitalisti~ki Washington. A elektrika? Kuda idu novci za tzv. razvoj sistema kojima gradjani neprekidno kreditiraju elektrodistribucijske centrale kroz pau{ale i unaprijed pla}enu nepotro{enu struju? Da li se grade novi djelovi elektrodistribucijske mre`e? - pogledajmo u Kozari Bok ili Petru{evac; ve} su godinama bez struje. Da li se obnavljaju stari djelove mre`e? - ve} godinama - ne: mre`a je toliko zastarjela da se u njoj u prijenosu gubi koli~ina energije u iznosu pola godi{nje proizvodnje NE Kr{ko! Ona stranka koja otkrije skrivene pod crvenom ideolo{kom mantijom, ali dobro utabane dugogodi{njim kori{tenjem puteve novca - ta ima najvi{e {anse na izborima. U svakom slu~aju, za po~etak, treba stvoriti budu}i kapital novoformirane stranke, pravne nasljednice pgkssoh, {to }e iziskivati, ne ba{ poznavanje svih {umskih puti}a i pre~ica, puteljaka, ali bar poznavanje magistralnih tajnih puteva novca; na`alost ja ih precizno ne poznajem, ali mislim da znam ljude koji ih donekle poznaju (npr. Alan sa OTVa, Majstor, Keber & Jan~i} mafija, itsl.). STANOVI SU POJELI LJUDE (ili kako }e oni koji imaju devize imati i stanove, a dr`ava dobiti nove kredite): Relacije: F subjekti x predikati F(x) F posjeduje x F(-x) F ne posjeduje x F'/ F za koji vrijedi prethodni odnos nestaje F(x,x') F posjeduje i x i x' F(x,*) F koji posjeduje x ne posjeduje nu`no i x' F(x)>F' F prena{a x na F' F(x): za F koji posjeduje x vrijedi F(x)#F(x') F koji posjeduje x posjeduje i x' F(x)>F' \ F'(x) rezultat prijenosa x sa F na F' jest da F' posjeduje x + F'(x')>F\F(x') i vice versa; Subjekti: G gradjani, I industrija, D dr`ava, B banke, W svijet (world); Predikati: s stanovi, r rad, d dinari, dx devize, p proizvodi koji se mogu prodati, ? tj. ! potra`nja tj. podmirivanje duga, dx' devizni kredit; ULAZ: G(dx,r); G(dx,-r); G(-dx,r); G(-dx,-r); I(p); I(-p); B(d); D(s); W(?,dx'); PROCES (metajezik): 1 G(dx,*)>B\B(dx)+B(d)>G\G(d); 2 G(d)>D\D(d)+D(s)>G\G(s); 3 B(dx)>D\D(dx)+D(d)>B\B(d); 4 D(dx)>W\W(!,dx')+W(?,dx')>D\D(dx'); 5 I(d)>G\G(d):G(r,*)>I\I(r)+I(r)#I(p)+I(p)#I(d)+I(d)>G\G(d); 6+9 I(p):D(dx')>I\I(p,dx')+I(-p)>I'/+G(d)>B\B(d)+B(dx)>G\G(dx); 7 I(p,dx')>W\W(p)+W(dx)>I\I(dx); 8 B(d)>I\I(d)+I(dx)>B\B(dx)+I(d)>G\ vrati se na red 5; REZULTATI (pisani normalnim jezikom da ih ceo svet razume): 0. osnovna premisa uspjeha procesa po~iva na pretpostavci da ima dovoljno gradjana koji imaju dovoljno deviznog kapitala da kupe stanarska prava; 1. prva neposredna posljedica bit }e propast crnog te~aja; 2. oni koji imaju devize imat }e i stanove; 3. oni koji rade u 'pravim' tvornicama imat }e dinare; 4. oni koji imaju dinare imat }e devize i obrnuto; 5. 'krive' tvornice }e propasti - i pored kredita; 6. dr`ava }e dobiti devize za podmiru duga i povratit }e povjerenje pa }e dobiti kredite; 7. oni koji nemaju devize i rade u 'krivim' tvornicama - ti su jebali je`a; 8. oni koji i imaju devize i stanove i stanarska prava i prava mjesta u pravim tvornicama - ti }e `ivjeti kao lordovi; 9. tvornice koje pre`ive bit }e sve 'prave' tvornice, a dr`ava }e biti '{vicarska', ukoliko, naravno ne bude vi{e onih pod /7/ od onih pod /8/, a {to ovisi o procjeni pod /0/; # XIII. JO[ O JUGOSLAVENSTVU: Kada na kongresu Milo{evi}evog Saveza komunista Srbije delegati zapjevaju "Jugoslavijo borba te rodila...", onda u Zagrebu bad blue boysi, logi~no, pjevaju "...za Hrvatsku `ivot dati..." i onda, se isto tako logi~no, u Hrvatskoj ne smije na takvim mjestima ni spomenuti ne{to {to u sebi sadr`i rije~ Jugoslavija, kao npr. UJDI: ne, ne}e te zatu~i - za to nemaju niti dovoljno dosljednosti, niti dovoljno autenti~nosti, niti dovoljno muda - ali }e te smatrati umobolnim i kraj tebe }e tek osje}ati svu svoju nedosti`nost razumijevanja stanja: jer eto JASNO je napokon ~ije je jugoslavenstvo i tko tako razmi{lja. Kada bi bar netko od njih pro~itao Kastanedu i "U~enje Don Huana" i shvatio koliki je neprijatelj ~ovjeka JASNO}A... I tako omrznuti Milo{evi} odnosi jo{ jednu pobjedu znaju}i se slu`iti ve} stolje}ima dobro poznatom metodom jezuitske kazuistike, tako ~esto primijenjivanom u bolj{evisti~kim re`imima: dvomi{lju - jer ne pjeva se 'Jugoslavijo' radi Jugoslavije, radi uvjerenja u Jugoslaviju, nego radi sebe - nije se pjevala 'Aleluja' da bi se slavio Bog, nego da bi se slavili sljedbenici - koliko se samo puta ponavljalo ono 'ora pro nobis' (moli za nas)? - time se POSVAJAO Bog: Bogu nije bilo mjesto u ISTINI drugih sljedbi, On je bio ISKLJU~IVO vlasni{tvo ISTINE Jezuitskog reda: time se crkva suprotstavljala Luteranstvu, Kalvinizmu, {izmama i herezama - nije dovoljna samo vjera u Na{eg Boga nego i Na{ na~in slavljenja te vjere: a u toj na~inskoj razlici i jeste povijesni raskol izmedju sjeverozapadnih i jugoisto~nih djelova Jugoslavije: Milo{evi}, poput Ignacija Lojole, posvaja Jugoslaviju (kao onaj Boga) - Jugoslaviji nema mjesta u ideolo{ko-politi~kom kompozitumu Slovenije i Hrvatske, jer samo je njegova istina Jugoslavije, uistinu Istina Jugoslavije. Ali budu}i Jugoslavija nije crkveni red, nego dr`ava, onda je za njenu Istinu presudna ekonomija, a ne vjera: tako ti koji pjevaju 'Jugoslavijo' danas vi{e NISU Jugoslavija, ~ak do te mjere da su prekinuli sa Jugoslavijom i odnose; oni su 'Jugoslavija', pjesma, mit, legenda, ep o nekom pro{lom vremenu u kojem oni jo{ uvijek `ive. Prora~unatost politi~ke igre ra~una medjutim na efekat provokacije: time {to oni koji jesu uistinu Jugoslavija to sebi ne `ele priznati - time oni blagoslivaju i produ`uju `ivot 'Jugoslaviji' i njenom slijepom guslaru Milo{evi}u. Toliko o revoluciji svije}a na Trgu Republike: za nju osim toga nedostaje pravi povod - ovdje NIKADA nije bilo takvog pokolja kao u Pragu, Gdansku ili Dresdenu. ONI se ovakvog razmi{ljanja medjutim najvi{e i boje. Dugo mi je trebalo da shvatim zbog ~ega su me svojedobno drugovi iz SDSa tako podrobno ispitivali o Krezubom Trozupcu - ja sam, naime, naivno, pomi{ljao da je to DOBRO: napraviti emisiju koja se poziva na Bratstvo i jedinstvo i koja bi pridonijela boljem povezivanju mladih i sposobnih ljudi iz razli~itih jugoslavenskih sredina NEOPOSREDOVANO avangardnim djelovanjem onih koje je povijest za to odabrala (SKJ); a to naravno NIJE DOBRO sa stanovi{ta funkcioniranja sistema kako su ga ONI zamislili, a to je - BEZ OBZIRA na aktuelno stanje u dr`avi u svakom slu~aju i po svaku cijenu iz njega izvu}i koristi i ostati na vlasti. Osvr~u}i se na ranije iznesenu pri~u o mostovima i planini, dodao bih: ONI koji dr`e vrh planine, po svaku cijenu i ne biraju}i sredstva, ru{e svaki most u dolini koji nije NJIHOV i sile ljude da se koriste isklju~ivo njihovim mostovima, ma koliko lo{i bili: ONI su sebi uspostavili ne samo monopol na Vlast i ne samo monopol na politi~ko udru`ivanje uop}e, nego i monopol na bilo kakvo povezivanje na saveznoj razini, ~ime su dosljedno proveli strate{ko na~elo: divide et impera. Volio bih zato da oni koji urlaju "Mi Hrvati" shvate da djeluju protiv samih sebe, a u ime onih snaga koje vjeruju da tim povikom ru{e. U filmu Casablanca Humphrey Boggart iskazuje jedino izvjesno nacionalno opredjeljenje kada ka`e da je on po nacionalnosti - pijanac. Na po~etku sam rekao da je ovo naopaka zemlja - iz pisma se to mjestimi~no dade shvatiti - ali bih to `elio naglasiti: kada stara gospodja, koja mo`da i ne zna da za tu svrhu treba imati i gramofon, kupuje plo~u Prljavog Kazali{ta, rock grupe (da bi ~ula onu famoznu magi~nu rije~: 'Hrvatska') - onda moramo priznati, osim kada bi to bio usamljen slu~aj, da je ovdje do{lo zaista do postavljanja na glavu svih vrijednosnih kategorija. Par takvih starih gospodja upoznao sam jedan stoje}i u prodavaonici plo~a u Nami na Trgu Republike, tj. Jela~i} placu. # XIV. PATRIJARHAT: Ovo je vrlo kratko i jasno. Obje himne - i "Hej Slaveni" i "Lijepa na{a" - spominju 'djedove', 'djedovine', 'sinove naroda', 'izdajice domovine'; temeljna na~ela morala, obi~aja, koji su temelji kulturnog obrasca neke sredine i kao takvi ugradjeni u propise pozitivnog prava i politi~ka opredjeljenja iste sredine, a obi~no se spominju i u himnama, u 'na{em' slu~aju su o~evidna: to su sve dijelovi Totema krvi i Totema tla (~ak i distribucija pojedine od te dvije himne slijedi ranije opisanu koncepciju raspodjeljenosti Totema u Jugoslaviji, jer prva je vi{e 'krvna', a druga vi{e od 'tla' sazdana. Ona temeljna odrednica koja jo{ i uvijek svakako ide uz 'blut und boden' je i patrijarhat, koji je ovdje vi{e nego jasan: nema nigdje baka, majki, k}eri i unuka: njima nema mjesta u Uzvi{enom - kao u vrijeme srednjovjekovnog pjesni{tva koje se dr`alo Vergilijevske podjele: Visoki stil - epovi, herojski spjevovi, himne - ono {to je na razini KONJA, to je domen ratnika, mu`jaka, koji stvara povijest ognjem i ma~em; `ena se mo`e kao utjeha i zaklon pojaviti u srednjem i ni`em stilu, u pastoralama, bukolikama, georgikama, odnosno - na razini OVCE i KRAVE (naravno ~itaoc Vergilijeve Eneide prepoznat }e u Didoni odstupanje od tog 'pravila', ili ~itaoc Maruli}eve Judite - no upravo u tome i jest razlika izmedju stvaraoca=autenti~nih i sljedbenika=neautenti~nih). # XV. EKOLO[KI KATEGORI^KI IMPERATIV: Ako bi me netko pitao {to mislim da je danas najbitniji prioritet ~ovjekovog djelovanja na ~itavoj planeti Zemlji, odgovorio bi: ekologija. Neki postulati od kojih mo`emo po}i: A. Planeta Zemlja je ograni~en prostor, sa ograni~enim resursima energije, ograni~enim koli~inama raznih materija i ograni~enim vremenom postojanja; B. Na planeti zemlji postoji materija i energija organizirana u tzv. `ivi svijet; njega karakterizira slijede}e: 1. djelomi~na izoliranost od okoline; 2. sposobnost regeneracije (prema programu); 3. sposobnost reprodukcije (prijenos programa); 4. sposobnost mutacije (izmjena programa); 5. organiziranje u populacije (mutual aid unutar vrste); 6. org. u biocenoze (m.a. izmedju raznih vrsta); 7. org. u ekosisteme (razmjena materije i energije izmedju biocenoza i ne`ive okoline - biotopa); C. ^ovjek je jedina populacija svjesna svega toga, sa mogu}no{}u da ograni~eno uti~e na (za sada) B-5,6,7, (a radi se i na utjecaju na B-2,3,4 - kroz genetski in`injering) i prema tome jedini odgovoran za eventualnu prirodnu neravnote`u; D. Sa 'mutal aid' ozna~avam osnovni oblik komunikacije izmedju vrsta kojom se vr{i reprodukcija ~itave biosfere na taj na~in da se iz generacije u generaciju uvijek ostvaruje biolo{ki maksimum savr{enstva prirode, a on obuhva}a pozitivnu selekciju onih pojavnosti ~ije mutirane sposobnosti omogu}uju najbolje funkcioniranje na njihovoj poziciji u biosferi u komunikaciji sa drugima; E. Svaki potez koji zahtjeva bilo neograni~enost prostora planete (kao {to je gomilanje nerazgradivog i radioaktivnog otpada i neograni~ena geometrijska progresija u reprodukciji ljudske vrste) bilo neograni~enost materijalnih resursa (kao {to je intenzivna poljoprivreda i industrijsko dru{tvo uop}e) bilo neograni~enost energenata ili druga~ije uredjene odnose unutar biosfere - je neuman i dovodi u opasnost ~ovjekov opstanak. F. Svaki takav potez ima svoje dvije faze: u prvoj fazi on je opoziv, ali nevidljiv, a u drugoj je o~it, ali ireverzibilan; ljudi se danas nalaze sa onim {to su od biosfere ove planete u~inili bezumljem na prelazu iz prve u drugu fazu; to ve} traje oko 40-50 godina i moglo bi trajati jo{ mo`da toliko do kona~ne ireverzibilnosti. G. Dakle akcija. Sad budu}i da se Vesna ve} pobrinula za konkretni program, ja to ne}u duplirati. Ako vam treba koja adresa slobodno konzultirajte. Adrese su sredjene po Lotus 1-2-3 softwareu u Casio 64kb digital diary, pa ako netko ima 'srodnika', mogu mu preliti ~itav adresar. # XVI. KONVERTIBILNI DINAR: Taman sam htio napisati ovaj pasus, misle}i da nema otka~enije i bolje ideje da se poru{i planina inflacije od vezivanja i fiksiranja dinara za neku normalnu valutu (to je jo{ na kongresu ZSMS u Portoro`u predlagano), kad eto ~ujem Markovi}a kako na TV-u javno progla{ava da je dinar od sutra - konvertibilan. Kako su veliki potezi u stvari jednostavni i lagani! Dakle budu}i da na~elno smatram tu ideju odli~nom, navest }u samo jednu svoju, sasvim ekonomsku bojazan: dakle od sutra je dinar denominiran i 10000 = 1 din, te fiksiran za DM u odnosu 1 dm = 7 din ({to je blaga devalvacija), ali je naveden i odnos od 1 $ = 12 din - a budu}i da odnos DM/$ NIJE sasvim stabilan, ne mogu se odr`ati obje konstante; jasno je da nije ba{ sasvim jasno odakle silne devize koje }e gradjani pojuriti kupiti u prvom razdoblju konvertibilnosti - koja, {to je jasno re~eno, podrazumijeva da se DM mogu kupiti legalno u banci; jasno je da }e prvih 4-6 mjeseci biti pla~a i leleka onih koji }e ovim potezom biti li{eni feudalne privilegije da izdaju 'svoj' novac, kada ve} ne mogu zaraditi Novac - jer }e oni propasti, a to bi moglo jako egzaltirati neke "Radoje Daki}e", te }e Markovi} vjerovatno morati postupati kao Thatcherica, a i ona je u 'homogenijoj' Britaniji skoro izgubila povjerenje zbog toga; i na kraju: konvertibilnost dinar-marka 7:1 podrazumjeva i pribli`nu konvertibilnost 1:7 marka-dinar u SR Njema~koj, a to zna~i da svojim poslovanjem Jugoslavija mora pokazati da njen proizvod - dinar zaista vrijedi 1/7 DM, jer }e ga po zakonima tr`i{ta Njema~ka banka ina~e prodavati ispod njegove vrijednosti, {to bi kratko vrijeme dodu{e bio raj za {vercere, ali bi NBJ vrlo brzo zatvorila mogu}nost kupovine strane valute za dinare - ~ime bi dinar izgubio konvertibilnost, a Markovi} pao: ovo je zato vrlo hazarderska ideja i ja sam iskreno sumnjao da je uop}e mogu}e da je netko od tih poluidiota koji ve} jesu na vlasti u Jugoslaviji sposoban da se na takvu kocku odlu~i; nagla{avam da treba imati rezervi, jer }e ina~e nastati tzv. subklasa (kao u V. Britaniji) koja ne samo da je osiroma{ena i obezpravljena, nego je i obezsvje{tena o svojoj osiroma{enosti i obezpravljenosti; uz te rezerve i uz obavezu ekolo{kog imperativa trebalo bi se potruditi da ova silna ideja do`ivi ostvarenje; zaista bi se onda moglo `ivjeti u ovoj zemlji. # XVII. SUGESTIJE: Dosljednost, Originalnost i Autenti~nost (D.O.A.), dead or alive; Na{a opozicija pati poput Partije od kroni~nog nedostatka D.O.A. faktora, koji je presudan za stjecanje povjerenja gradjana - na~a opozicija je neautenti~na - svi su oni zapravo 'otpadnici' od Partije, 'disidenti', kao {to su nekad 'heretici, bili otpadnici od Crkve: u tom 'paketu' su i 'pravi heretici' kao Giordano Bruno izgorili na loma~ama koje su grijale i osvjetljavale tzv. mra~ni i hladni srednji vijek, a oni koji su pre`ivjeli i postali tzv. opozicija - ti su se prethodno pokajali, kao {to je gospodin Veselica potpisao da se ne}e baviti onim ~ime se prije bavio... Niti na{i nacionalisti nisu autenti~ni nacionalisti - oni su vra~evi nacionalizma ili nekakvi sljedbenici iz objesti - kao {to se mnogi mladji koji ne znaju vi{e [to bi sa sobom u zapadnim zemljama uklju~uju u pseudoobrede nekakvih kvazireligijskih grupacija sa okusom dalekog istoka, tako se ovdje priklanjaju svemu {to miri{e na njihove 'korijene' na 'blut und boden', a u stvari sa tim nemaju vi{e nikakve veze - a Vra~evi: oni stoje iza Totema i ne {ire vjeru u Idole, jer vjeruju, ve} ba{ zato jer ne vjeruju, jer su razumjeli prodajnu vrijednost lijepo zapakiranih la`i - i opet kao paralela: kao oni koji vode razne sekte na zapadu; tako da na koncu ako i bude netko tko je zaista 'grassroots-nationalist' njemu ne}e biti mjesta u novonastalim savezima jer oni ga ne prepoznaju kao svoga, niti on prepoznaje njih kao 'svoje'. Sad - mnogi }e re}i da je to i dobro: DA sa stanovi{ta INTERESA - ako je sadr`aj koji se zastupa takav da on ra~una na anacionalni pristup, onda je njegovim predstavnicima dobro da nema autenti~nih nacionalista; sa stanovi{ta PRAVA, dakle FORME - to ne mo`e biti dobro jer perpetuira neautenti~nost kao princip funkcioniranja komunikacije u politi~koj sferi, dakle i dalje zasniva sistem na - la`i. Vra~evi su duboko svjesni svoje neautenti~nosti - odatle toliko ~esto zaklinjanje Totemu - jezikom, banom, suvereno{}u, itd. Drugo {to bi morala biti stranka nastala iz pgkssoh je slijede}e: Do sada je ve}ina poduze}a u Jugoslaviji osiguravala kakve-takve pla}e svojim zaposlenima neprekidnim dizanjem cijena (budu}i da nije mogla prodati proizvode): sada kada se dr`ava odlu~ila vezati te~aj dinara uz te~aj konvertibilne valute, ona }e morati dr`ati konstantno istu masu novca u opticaju (ina~e bi padala vrijednost, tj. pukla bi veza i konvertibilnost) - ako je masa novca konstantna, onda se ne mogu dizati cijene i pla}e, jer ne samo da ne bi bilo dovoljno papira u opticaju (to se lako rje{i ~ekovima i karticama), nego bi proizvodi bili groteskno realno preskupi u odnosu na novac (tj. novac bi pojeftinio, {to bi opet dovelo do pucanja konvertibilnosti) - dakle, da bi se obezbjedile pla}e zaposlenima morat }e se prodavati VI[E proizvoda po njihovoj realnoj cijeni, a ljudi ne}e imati dovoljno novaca da ih kupe (jer ne mogu dobiti te novce dok poduze}a nisu te novce zaradila prodajom proizvoda) - jasno je odnosno da opstaju JEDINO ona poduze}a koja su po realnoj (NE dumpin{koj) cijeni sposobna prodati svoj proizvod na inozemnom tr`i{tu; iz toga je pak jasno da }e samo njihovi zaposleni primati i dalje svoje pla}e, tj. biti zaposleni - ostali idu na ulicu; e sad tko ostaje, a tko ide? Oni koji i sada izvoze na taj na}in - ti ostaju; ostali propadaju; ipak budu}i da je po~etna cijena ljudskog rada u Jugoslaviji vrlo niska, a Jugoslavija je transportno povoljnija evropskoj industriji od npr. afri~kih ili azijskih zemalja, mogu}e je da ne propadne ba{ 80% kompletne industrije, rudarstva, itsl. ({to bi se ina~e trebalo desiti), jer da bude interesantno pod tim uvijetima za eksploataciju Evropi; to, medjutim zna~i slijede}e: pravi ekolo{ki problemi tek dolaze, pravi socijalni problemi su tek na vidiku - jer: prljava industrija ostaje u pogonu dok cijena ljudskog rada (pla}e, standard) ne poraste do granice na kojoj ta industrija i u Jugoslaviji postaje svijetskom(evropskom) kapitalu nerentabilna, a s njom nadolazi zagadjenje; kada jednom postane nerentabilna 40-60% radnika ide na ulicu i tu~e se sa milicijom. Uop}e ne sumnjam da je i Markovi} toga svjestan, kao {to mi moramo biti svjesni da je globalno to jedina alternativa Rumunjskoj varijanti (gdje }e 90% ljudi iza}i na cestu i po njima }e pucati, a ipak nakon toga }e dr`ava i dalje biti u istom kurcu kao i prije). No zadatak opozicije u gradjanskoj demokraciji NIJE da podr`ava vladu, nego da ju kritizira: svakako se treba dr`ati jakog ekolo{kog programa i greenpeace-aktivizma, te jakog socijalnog programa, socijaldemokracije (ideja: pove`ite se sa zapadnonjema~kim SPDom preko njihove omladine 'Jungsozialisten' koju u pokrajini Rheinland-Pfalz vodi sin jednog na{eg gastarbeitera /Ferhat ]ato/) i nezavisnih sindikata (Scargill-Lech Walesa). Onda, ne treba zanemriti ni globalni trend (new age): po~etkom devedesetih o~ekuje se revival 'flower-power'a i kasnijih subkultura i kontrakulture tzv. svijetske alternative. Tu negdje bar u pomodnom odjeku to treba o~ekivati i u ovim krajevima: a to je vrlo upotrebljivo u gore opisanim nacionalnim, ekolo{kim i socijalnim grupama problema. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. itd. THIS IS THE END, MY FRIENDS. Stanovi su pojeli ljude - krilatica koja }e uskoro ozna~iti na~in kako }e dr`ava do}i do sebi i te kako potrebnog kapitala, a ljudi tj. gra\ani do svog " samoizborenog" osiroma{enja. De`ava time postaje kapitalist, tj. drzava time vr{i sebi neophodnu prvobitnu akumulaciju kapitala,nakon sto su njeni posebni dijelovi to isto ~inili svih ovih 40 poratnih godina. Tako napokon dobivamo ono {to je "civiliziraniji" svijet postigaodaleko prije nas: kapitaliste privatnike i kapitalisti~ku dr`avu. Moram priznati da }e mo mi ipak u povijest (uz pretpostavku da nam to i uspije) u}i kao oni koji su "jednim udarcem ubili dvije muhe" A ako nam to ne uspije u}i }emo u povijest kao oni koji su poku{avaju}i ubiti dvije muhe ubili sami sebe. Milenina opaska